Rhône, Lyon
Rhône, rijeka u jugozapadnoj Švicarskoj i jugoistočnoj Francuskoj; duga 813 km (522 km u Francuskoj); porječje obuhvaća 97 800 km2; prosječni godišnji protok kraj Lyona iznosi 640 m3/s. Izvire iz Rhônskoga ledenjaka, nedaleko prijevoja Saint Gotthard (na jugu središnje Švicarske) na 1800 m nadmorske visine, dalje teče prema jugu i zapadno se od Marseillea deltastim ušćem ulijeva u Lionski zaljev (u Sredozemnom moru). Glavni su joj pritoci Ain, Saône, Ardeche, Gard (desni) te Arve, Isère, Drôme i Durance (lijevi). Visok vodostaj ima u kasno proljeće i rano ljeto; inače je vodostaj dosta ujednačen, čemu uvelike pridonosi Ženevsko jezero.
Velik dio toka rijeke je plovan; glavni pristupni kanal od Marseillea do Arlesa (dug 92 km), uzvodno do ušća Aina (30 km uzvodno od Lyona), a pritok Saône i sustav kanala povezuju je s Rajnom, Loireom i Seineom. Najviše se prevozi nafta, poljoprivredni i industrijski proizvodi te građevinski materijal. Veći gradovi i luke na obalama su Arles, Valence, Vienne i Lyon. Osim riječnoga prometa, dolina Rhône važna je i za cestovno, željezničko i cjevovodno povezivanje Sredozemlja s istočnom i sjevernom Francuskom. Dolina Rhône u kantonu Valais (Švicarska) i nizvodno od Lyona važno je poljoprivredno područje (uzgoj na terasama). Vinogradarstvo, voćarstvo, povrtlarstvo, uzgoj riže (u delti) i ostalih kultura. Stočarstvo. Turizam. Tok Rhône hidroenergetski se iskorištava (osobito nizvodno od Lyona), a koristi se i za hlađenje reaktora pet nuklearnih elektrana u Francuskoj. Južno od Montélimara nalazi se veliko brodogradilište riječnih brodova (Donzère-Mondragon).