pomorstvo, sve pom. djelatnosti vezane uz more i njegovo iskorištavanje: brodarstvo i brodogradnja, pom. transport s lučkim i drugim postrojenjima, pom. trgovina, ribarstvo, podmorsko rudarenje i dr., uključujući i mnogobrojne organizacije i institucije, od pom. agencija, lučkih kapetanija i obalnih straža, do pom. škola i znanstv. instituta; u užem smislu, sve djelatnosti vezane uz korištenje i upravljanje brodom u plovidbi ili na sidrištu. Premda je prvo plovilo, izdubeno deblo slično današnjoj neretvanskoj trupici, poznato još iz pretpovijesti, za razvitak pomorstva najvažnija je bila uloga država koje su mogle graditi veća plovila i organizirati plovidbu. P. se najprije razvija uz ušća velikih rijeka (Nil, Eufrat i dr.). Uz egip. p. koje poznaje i različite tipove brodova, uključujući i ratni, sred. ← II. tisućljeća dolazi do provale tzv. pomorskih naroda iz Europe koji razaraju, a zatim i naseljavaju obale Palestine te prijete i samom Egiptu. Prvi glasoviti pomorci starog vijeka su Feničani. Tako je Hanon poč. ← V. st. oplovio i zap. obalu Afrike, a Feničani koji nadziru Gibraltar, ostvaruju i monopol u trgovini kositrom s engl. obalama. Grci prvi grade brodove s više reda vesala, te ubrzo sustižu Feničane. Prošavši kroz Gibraltar, grč. pomorac Piteja iz Masilije (Marseille) u ← IV. st. dopro je do Orkneyskih otoka (možda i Skandinavije). Rimljani grade najveću sredozemnu ratnu flotu, a njihove im lađe bireme, trireme i liburne (koje uz vesla imaju i jedro) osiguravaju prevlast na Sredozemlju. U doba biz. prevlasti sami biz. izvori naglašavaju veliku pom. moć hrv. kralja Tomislava. Gl. eur. pom. sile u vrijeme jačanja Osman. Carstva jesu pom. gradovi države – Venecija i Genova, te Dubrovnik, koji u XVI. st. postaje treća pom. sila na Mediteranu. Prebacivanjem svj. trgovine s Mediterana prema Novom svijetu te Indiji i Kini, najjače pom. zemlje postaju Španjolska i Portugal, te Engleska i Nizozemska. Tada se razvijaju i usavršeniji i veći tipovi brodova, kao i navigacijska sredstva (kronometar, sekstant i dr.). God. 1803. dolazi do prve primjene parnoga stroja koji ostaje gl. brodski pogon sve do II. svj. rata, da bi zatim bio zamijenjen dizelskim motorima koji su, uz mnogobrojne tehnol. inovacije, i danas u najširoj upotrebi. Prvi brod na nuklearni pogon bio je amer. Savannah, izgrađen 1962. Nuklearni pogon, međutim, nije zaživio u trg. flotama. Za razvitak pomorstva veoma je značajna bila izgradnja kanala koji su skraćivali plovidbu oko kontinenata. Prvi takav kanal prokopan je između Nila i Crvenoga mora još u vrijeme starog Egipta, ali je bio ubrzo zapušten, te je novi Sueski kanal izgrađen tek više od dvije tisuće godina poslije (1869). Panamski kanal koji povezuje Atlantski i Tihi ocean pušten je u promet 1914. Radi sigurnosti plovidbe grade se svjetionici; od antičkih najpoznatiji je bio Farski svjetionik ispred ulaska u Aleksandriju. P. s brodogradnjom jedna je od najznačajnijih gosp. djelatnosti u svijetu i u Hrvatskoj. Sam brod kao proizvod okuplja mnoštvo različitih gosp. i industr. subjekata, te je jedan od najznačajnijih proizvoda nac. gospodarstva. Hrv. brodogradnja s proizvodnjom brodova od oko 220 mil. t deplasmana (2006) zauzima šesto mjesto u svijetu. A s više od 1500 brodova, o.100 000 brodica, o. 3700 ribarskih brodova, te o. 40 000 pomoraca, 3 pom. fakulteta i 7 sr. škola, Hrvatska je značajna pom. zemlja. Uz županijske i druge luke, od međunar. važnosti su luke u Rijeci, Zadru, Šibeniku, Splitu, Pločama i Dubrovniku.