Pompeji, peristil Kuće fauna
Pompeji, ostatci bazilike
Pompeji, Venera kažnjava Erosa, Napulj, Museo Nationale
Pompeji (latinski Pompei), antički grad u podnožju Vezuva, južna Italija. Isprva naselje italskoga plemena Oska (VIII. st. pr. Kr.); poslije pod vlašću Etruraca (VI–V. st. pr. Kr.) i Grka (od 474. pr. Kr.). Godine 425. pr. Kr. zauzeli su ga Samnićani, a 91. pr. Kr. Rimljani (Colonia Cornelia Veneria Pompeianorum). Bio je teško razoren u potresu 63. i u provali Vezuva 24. VIII. 79., kada je najveći dio stanovništva smrtno stradao, a grad su zatrpali pepelo i kamenje. U arheološkim iskapanjima od 1748. do danas otkriven je veći dio grada: forum, hramovi, amfiteatar, trgovine, radionice te raskošne vile i kuće u kojima je nađeno mnogo predmeta umjetničkih obrta, kipova, zidnih slika (Vila misterija) i mozaika. Značajan je tzv. Aleksandrov mozaik, koji prikazuje pobjedničku bitku Aleksandra Velikoga nad perzijskim carem Darijem III. kraj Isa (333. pr. Kr.). Izvanredno očuvan, mozaik je pronađen 1831. u Kući Fauna (Casa del Fauno) u Pompejima, a danas se čuva u Museo Archeologico Nazionale u Napulju. Nastao je potkraj II. st. pr. Kr., a vjerojatno je kopija slike nepoznatoga majstora (moguće Apela, Aleksandrova dvorskog slikara ili Filoksena iz Eritreje) i jedno je od najznačajnijih djela po kojem se može prosuditi veličina antičkoga grčkoga slikarstva. Mozaičar je radio tehnikom vermiculatum, vrlo sitnim kamenčićima, čime je postigao iznimno fine obrise (vjerno su dočarana raspoloženja obojice vladara, tijela konja i vreva bitke, naglašena mnoštvom kopalja u zraku). Pompeji pružaju jedinstvenu sliku o životu i kulturi Rimljana u razdoblju od početka I. st. pr. Kr. do kraja I. st.