Pazin
Pazin (latinski Pisinum, talijanski Pisino, njemački Mitterburg), grad i gradsko upravno i županijsko središte u Istarskoj županiji; leži u središtu Istarskoga poluotoka, na brežuljku (361 m) iznad doline Fojbe u koji ponire Pazinčica (Pazinski potok). Grad ima 4386, a gradsko upravno područje 8638 stanovnika (2011). Važno je prometno čvorište (željeznička pruga Divača–Pula, izgrađena 1876; državne i europska cesta). Iako je naselje postojalo već u IX. st., u pisanim ispravama prvi se put spominje pazinski kaštel (castrum Pisinum) i to u ispravi njemačkoga cara Otona II. od 2. VI. 983. godine kojom car potvrđuje posjede porečkoga biskupa. Kaštel je tijekom srednjega vijeka bio dograđivan i obnavljan, a sadašnji je izgled dobio nakon rekonstrukcije 1537–40., kada su tadašnji gospodari Mosconi podignuli sjeverno i istočno krilo. Jugozapadno od kaštela nalazio se Stari Pazin (Pisino di supra, Pisinum superior). Godine 996. kaštel i posjed oko njega pripali su akvilejskomu patrijarhu, od 1060. bio je pod vlašću porečkoga biskupa, a 60-ih godina XII. st. došao je u vlasništvo grofa Mainharda von Schwarzenburga. Njegova kći Matilda udala se za Engelberta Goričkoga, čime je Pazin došao pod vlast grofova Goričkih, a potom njegovi vlasnici postaju Habsburgovci (1374) koji su ga davali pod hipoteku ili u zakup. Tada su Pazinom upravljali kapetani (Hauptmann, capitano). Nakon Uskočkoga rata (1615–18) Habsburgovci su prodali Pazin pa su njime sve do 1766. upravljale razne velikaške obitelji (furlanska obitelj Frangipane, Porcia, Auersberg, de Prié). Od 1766. Pazin je bio u vlasništvu obitelji Montecuccoli, čiji su članovi gospodarili kaštelom do sredine XIX. st. Nakon kratkotrajne francuske vlasti 1810–13., Pazin je od 1814. bio kotar u sastavu Riječkoga okružja, a od 1825. do 1861. postao je upravnim središtem Istre pa se ondje nalazilo sjedište Istarskoga okružja. Godine 1897. otvorena je Hrvatska čitaonica, 1899. Hrvatska gimnazija, a djelovala je i Talijanska gimnazija. Potkraj XIX. i početkom XX. st. Pazin je postao središte hrvatskoga nacionalnog pokreta u Istri. U razdoblju 1918–43. bio je pod talijanskom upravom, a 13. IX. 1943. donesene su Pazinske odluke o priključenju Istre Hrvatskoj. Nakon organiziranja Republike Hrvatske u županije (prosinac 1992) Pazin je izabran za sjedište Istarske županije. Župa je utemeljena 983. godine, a 1266. izgrađena je župna crkva sv. Nikole, koja je prvi put dograđivana u gotičkom stilu 1441., a posljednji je put obnovljena 1984. U XV. st. utemeljen je franjevački samostan. Rodno je mjesto hrvatske pjevačice Radojke Šverko.