pisanice, urešena, tvrdokuhana ili ispuhana jaja (najčešće kokošja), koja se pripremaju za Uskrs. Eur. običaj, kod Germana, Skandinavaca i Slavena poznat još u prapovijesti. U hrv. tradiciji vrlo rasprostranjen do danas. Urešavanje se izvodilo bojenjem (nekoć domaćim biljnim bojama), pri čemu je omiljeni način bio s pomoću voska tehnikom batika, također struganjem ili izjedanjem kiselinom već obojenog jajeta ili opletanjem raznobojnom pamučnom, vunenom ili svilenom niti. Ornamenti su geometrijski i biljni, rjeđe životinjski. P. se poklanjaju, rekvizit su u igrama (natjecanje u kotrljanju niz kosinu, gađanje kovanim novcem, dvoboji udaranjem jajetom i sl.); nekoć i sastavni dio obreda, npr. razmjenjivanje p. pri sklapanju djevojačkog posestrimstva (→ pobratimstvo).