Pitagora, Rim, Museo Capitolino
Pitagora (grč. Pythagóras), starogrč. matematičar, filozof i mistik (Sam, o. ←582 – Mezopotamija, ←496). S otoka Sama preselio se u Kroton u juž. Italiji (o. 530), gdje je osnovao tzv. pitagorejsku školu koja je smatrala broj osnovom svega. To je bila religiozno-mistična asketska zajednica sa strogo propisanim načinom života. Djela mu se nisu sačuvala te je učenje poznato iz djela kasnijih filozofa i matematičara. Ne može se točno razlučiti što je učenje Pitagore, a što pitagorejaca. Dijelili su matematiku na aritmetiku, geometriju, astronomiju, glazbu. Brojeve su prikazivali geometrijski. Otkrili su nesumjerljivost katete i hipotenuze pravokutnog trokuta s katetama jednakima jedinici, tj. iracionalne brojeve u geometrijskom obliku (npr. √2). Broju 1 pridruživali su točku, broju 2 crtu, broju 3 plohu, broju 4 tijelo. Zbroj tih brojeva je 10, a to je savršen broj. U geometriji savršena krivulja je kružnica, a savršeno tijelo kugla. Zato se svemir, nebeska tijela i gibanja nebeskih tijela kuglasta (kružna) oblika. Proučavali su glazbu. Otkrili da se sklad (harmonija) zvukova može prikazati omjerima brojeva. Smatrali su da u čitavom svemiru postoji harmonija sfera (utjecaj na Keplera). Znali su konstruirati pravilan peterokut, poznavali su tri pravilna poliedra (kocka, tetraedar, dodekaedar), zlatni rez i dr. Snažno su utjecali na razvoj kasnije matematike. Pitagori se pripisuje dokaz teorema o pravokutnom trokutu (Pitagorin poučak), dokaz da je zbroj kutova trokuta 180° i sl. Znao je da su Danica i Večernjača ista zvijezda koja je dobila ime Afrodita (danas je to planet Venera). Prvi tvrdio da je Zemlja okrugla.