plivanje, delfin
plivanje, slobodno
plivanje, leđno
plivanje, prsno
plivanje, općenito kretanje tijela u vodi s pomoću određenih pokreta rukama, nogama, a kod riba i vodenih životinja uz pomoć organa namijenjenih kretanju u vodi. šport Športska grana u kojoj se natjecatelji pojedinačno ili u štafetama natječu u brzom plivanju u različitim disciplinama, ovisno o načinu (stilu) plivanja i duljini staze. Četiri su načina: delfin (leptir), leđno, prsno i slobodno (kraul). U disciplini mješovitoga plivanja natjecatelji plivaju dionice svim stilovima. U štafetnim natjecanjima (slobodno i mješovito) plivači se izmjenjuju nakon otplivane svoje dionice. Na Olimpijskim igrama muškarci nastupaju u disciplinama slobodnog načina (50 m, 100 m, 200 m, 400 m i 1500 m). Prsno, leđno i delfin plivaju na 100 m i 200 m, a individualno mješovito na 200 m i 400 m. Štafete se plivaju 4×100 m i 4×200 m slobodno i 4×100 mješovito. Za razliku od muškaraca, žene umjesto 1500 m plivaju 800 m slobodno. Natjecanja se održavaju u otvorenim i zatvorenim bazenima duljine 50 m i 25 m (takozvani mali bazeni). Na plivačkim natjecanjima starter daje akustički signal na koji natjecatelji, raspoređeni u osam pruga u odvojenim stazama, započinju utrku. Suci za kontrolu načina plivanja nadziru njegovu ispravnost, suci na okretištu paze na pravilno okretanje plivača, a mjerioci vremena mjere vrijeme dolaska na cilj. Poredak na cilju određuje se elektroničkim mjernim uređajima. Plivanje je na programu Olimpijskih igara od 1896, svjetska prvenstva održavaju se od 1973, a europska od 1923. Međunarodna plivačka federacija (Fédération Internationale de Natation Amateur – FINA) osnovana je 1908. u Londonu. Plivački klub u Zagrebu prva je plivačka organizacija u Hrvatskoj, osnovan je 1910. Iste godine priredio je na Savi u Zagrebu natjecanje u plivanju na 400 m i 11 km te u skokovima u vodu. Na prvoj redovnoj godišnjoj skupštini Hrvatskoga športskog saveza 30. III. 1911. osnovan je pododbor za plivanje, pa to možemo smatrati početkom rada Hrvatskoga plivačkog saveza. Na Korani u Karlovcu održano je I. prvenstvo Hrvatske i Slavonije 27. VIII. 1911. U međuratnom razdoblju najuspješniji hrvatski plivački klubovi bili su JSK Viktorija (Rijeka), JSK Jadran (Split), PK Jug (Dubrovnik) i ZPK (Zagreb). Prvi olimpijski bazen (50×25 m) otvoren je 1940. u Zagrebu, a prvi zatvoreni plivački bazen u istom gradu 1958. Najuspješniji hrvatski plivački klubovi nakon 1945: Mladost (Zagreb), Jadran (Split), Jug (Dubrovnik), POŠK (Split), Mornar (Split) i Primorje (Rijeka). Najveće uspjehe hrvatskoga plivanja ostvarili su Đurđica Bjedov (zlatna i srebrena medalja na 100 m i 200 m na Olimpijskim igrama 1968), Duje Draganja (srebrena medalja na 50 m slobodno na Olimpijskim igrama 2004), a medalje na europskim i svjetskim prvenstvima osvajali su još Mirjana Šegrt, Sanja Jovanović, Marko Strahija, Mićo Milošević, Goran Kožulj, Tomislav Karlo, Aleksej Puninski, te Ana Sršen i Mihovil Španja (oba kao paraolimpijci). Veljko Rogošić bio je jedan od ponajboljih svjetskih plivača maratonaca i prvi Hrvat koji je preplivao La Manche (Engleski kanal).