Prag, panorama
Prag, Karlov most
Prag (češki Praha), glavni i najveći grad Češke Republike, na rijeci Vltavi, u središnjem dijelu zemlje; 1 154 508 st. (aglomeracija 1 439 566 st.; 496 km2). Trgovačko, industrustrijsko i kulturno središte. Veliko željezničko čvorište. Proizvodnja alatnih strojeva, automobila, stakla, alkoholnih pića, piva i kože. Kemijska, tekstilna i prehrambena industrija. Nakladništvo. Turizam. Praški dvorac Hradčany (IX. st.) danas je predsjednička palača. Gotička katedrala sv. Víta (1344; dovršena tek 1929) s grobovima čeških kraljeva. Gradska vijećnica sa satom iz XV. st. (Orloj). Romanička bazilika; mnogobrojne crkve (sv. Nikole iz XVIII. st. i dr.). Tynova katedrala iz XIV. st. Spomenik vjerskom reformatoru iz XV. st. Janu Husu. Mnogobrojni muzeji, kazališta i knjižnice. Karlovo sveučilište (osnovano 1348), najstarije u Srednjoj Europi. Tehničko sveučilište (1707). Židovska četvrt s grobljem. Rijeku Vltavu premošćuju brojni mostovi, najpoznatiji Karlov most (sagrađen 1357, obnovljen 1970). Povijesno središte Praga od 1992. na UNESCO-ovu je popisu zaštićene svjetske baštine. Godine 2000. proglašen europskim gradom kulture. Međunarodna zračna luka (Ruzyně). Grad je, prema predaji, utemeljila češka kraljica Libuša. Razvio se iz dvaju utvrđenih gradova (Vyšehrad i Hradčany). U X. st. prijestolnica dinastije Přemyslovića. Gradsku samoupravu stječe u XIII. st. Tijekom srednjega vijeka postiže procvat u doba cara i češkoga kralja Karla IV. Luksemburškoga. Tada je utemeljeno sveučilište (1348) i osnovan samostan u Emausu u kojem su djelovali glagoljaški svećenici iz Hrvatske. U XV. st. Prag je jako žarište husitskoga pokreta; 1419. izbili su snažni sukobi između husita i katolika. U XVI. st. u gradu se izdvajaju snažne gospodarske i kulturne četvrti (Staré město, Nové město i Mála Strana). Godine 1618. praški nezadovoljnici izbacili su kroz prozor Hradčana trojicu carskih povjerenika (tzv. praška defenestracija), što je bilo povodom za izbijanje Tridesetogodišnjeg rata, tijekom kojega su grad dvaput osvojile strane postojbe (Sasi 1631. i Šveđani 1648). Strane vojske osvajale su grad i u Ratu za austr. baštinu (1742. i 1744). God. 1848. u Pragu je održan I. sveslavenski kongres. Od druge polovice XIX. st. Prag je žarište češkoga nacionalnog pokreta; 1918. postaje glavnim gradom Čehoslovačke Republike. Hitlerove nacističke postrojbe zauzzele su ga 15. III. 1939. Tijekom II. svjetskoga rata središte je češkoga otpora njemačkoj okupaciji. U svibnju 1945. grad su oslobodile sovjetske postrojbe u sklopu posljednje ratne operacije Crvene armije u II. svjetskom ratu. Od 1993. glavni je grad Češke Republike.