prajezik, u poredbenopovijesnoj lingvistici, naziv za jezik od kojega su se razvili jezici neke jezične skupine (koja se onda, zbog takva srodstva, naziva porodicom). Na temelju rječničkih i gramatičkih te glasovnih podudarnosti, rekonstruira se moguć oblik prajezika. Tako je prajezik rekonstruirani jezik koji vidimo kao jezik sa svojim tipološkim značajkama, rječnikom, gramatikom, područjem proširenosti i vremenom, zajednicom koja je njime govorila. U nekim je slučajevima poznat i jezik blizak prajeziku (ali nije isti kao on). Vedski i sanskrt bliski su zamišljenomu praindoarijskomu jeziku. Narodskolatinski (pučkolatinski, vulgarnolatinski) jest prajezik za romanske jezike, i poznati zapisi tog oblika latinskoga jezika i klasični latinski pomažu u rekonstrukciji “praromanskoga” zbog relativne vremenske bliskosti. Slavenskomu prajeziku (praslavenskomu jeziku) blizi su starocrkvenoslavenski, zapisi slavenskih riječi u inojezičnim izvorima (grčki, latinski i dr.), zapisi staroruskoga (staroistočnoslavenskoga), jezik Brižinskih spomenika (slovenski, oko 1000. godine), jezik najstarijih hrvatskih tekstova (XI/XII. stoljeće) i dr. Pragermanskomu su bliski runski zapisi i zapisi gotskoga jezika. U poredbenom jezikoslovlju može se govoriti o desecima prajezika odgovarajućih jezičnih porodica različitih razina, kao što su na primjer indoeuropski, afrazijski (semitohamitski), kartvelski (južnokavkaski), uralski, dravidski, altajski, čukotskokamčatski, sjevernokavkaski, jenisejski, sinotibetski, australski, bantu, atlantski (u Africi) itd., s vremenom postojanja reda veličine prije desetak ili manje tisuća godina. Također, na temelju rekonstruiranih podataka prajezika neke razine može se rekonstruirati i dublje prajezike (naziv za odgovarajuću srodstvenu zajednicu takvih jezika jest natporodica), pa imamo rekonstruirane elemente nostratičkoga, sinokavkaskoga, američkoga i dr., ukupno za cio svijet nekoliko prajezika za razine natporodica (s vremenom postojanja prije 10 000–20 000 godina). Na temelju takvih podataka može se pomišljati i na dublje jezično srodstvo, upravo i na nastanak svih tih nekoliko prajezika od jednoga zajedničkog jezika, iz vremena širenja čovjeka iz Afrike.