prokura (lat.), prav. akt kojim se jednoj ili više osoba povjerava obavljanje određene prav. radnje. U trg. pravu, posebna vrsta punomoći koja je utvrđena zakonom; najšira trg. punomoć, određena zakonskim propisom. Individualna p. dodjeljuje se jednoj osobi, a kolektivna p. dvjema ili većem broju osoba. Prokurist, nositelj p., potpisuje tvrtku opunomoćitelja uz dodatak koji upućuje na vrstu punomoći, per procuram. Može bez posebne punomoći, ex lege, sklapati sve ugovore ili radnje u ime i za račun trg. društva.