prvobitna zajednica, najraniji oblik ljudske organizacije obilježen vrlo jednostavnim društv. i međuljudskim odnosima unutar zajednice. Ujedno i najdugotrajniji oblik društv. organiziranja koji se pojavio prije otprilike 50 000 g. U pojedinim dijelovima svijeta i danas postoje ljudske skupine na razini p. z. Općenito se uvriježila podjela na razdoblje divljaštva, koje se u vremenskoj podjeli podudara s paleolitikom, te na razdoblje barbarstva, koje se podudara s neolitikom. Tim dvama razdobljima odgovaraju i dva načina ekon. samoodržanja, tj. lovačko-sakupljački i ratarsko-stočarski. Dok se u ranijem razdoblju oblikovalo tzv. egalitarno društvo, u kojem nije postojala društv. stratifikacije, a podjela rada temeljila se na razlici u dobi i spolu, u kasnijem se razdoblju (na eur. prostoru od ←12 000) oblikovalo tzv. rangirajuće društvo, u kojem je započet proces društv. stratifikacije (prijelaz prema klasnim društvima, tj. civilizacijama), kao i vezanost za određeni teritorij. Primjeri egalitarnih društava danas su vrlo rijetki (austral. Aborigini, neki amer. Indijanci, npr. Šošoni, afr. Bušmani te neke eskimske zajednice), a rangirajuća društva mogu se naći na gotovo svim kontinentima (novozelandski Maori, mnoga afr. plemena, amer. starosjedioci na sjev. obali Tihog oceana).