ptice, vanjski opis: 1. tjeme, 2. čelo, 3. kljun, 4. grlo, 5. prsa, 6. pakrilce, 7. primarna pokrovna pera, 8. trbuh, 9. batak, 10. pisnica, 11. donji dio trbuha, 12. podrepak, 13. rep, 14. nadrepak, 15. tercijarna letna pera, 16. ramena pera, 17. plašt, 18. ušni pokrov
ptice, zračne vrećice u ptica: 1. vratne zračne vrećice, 2. dušnik, 3. međuključne zračne vrećice, 4. pluća, 5. trbušne zračne vrećice, 6. stražnje zračne vrećice, 7. prednje prsne zračne vrećice
ptice (Aves), razred životinja iz koljena kralježnjaka (Chordata) s o. 9000 vrsta. Nastanile su sva staništa Zemlje, od krajnjih polova, preko pustinja i morske pučine. Tijelo im je kratko i čvrsto, sa snažnim prsnim mišićima za pokretanje krila. Snažne noge služe im za izbacivanje tijela u zrak kada započinju letjeti, odn. ublažuju udar pri slijetanju. Tijelo pokriveno perjem, prednji udovi razvijeni u krila, a na glavi je kljun različitog oblika i namjene. Svaka ptica ima o. 1000 pera, raznolikih po obliku i funkciji (pokrovna, letna, repna pera) te u obojenosti. Većinom dobro lete (čiope, lastavice), no neke su izgubile tu sposobnost (noj, pingvini). Kljun nema zube, prevučen je keratinom, lagan, oštrih bridova i različita oblika, prilagođen različitim načinima ishrane. Obje polovice kljuna su pomične, pa se mogu širom otvoriti u veliki zjap. Na kljunu su nosni otvori kroz koje p. udišu zrak. Od pluća se odvajaju posebna trahealna proširenja, zračne vrećice, koje ulaze u sve velike kosti i među organe. One imaju dvojaku funkciju: služe za disanje i smanjuju specifičnu tjelesnu težinu. Kosti su šuplje, pojačane unutar. potpornjima, a kosti krila čvrsto su srasle i reducirane. Toplokrvne su, a tjelesna temp. može im biti iznad 40 °C. Metabolizam je brz, pa trebaju dosta hrane. U sezoni gnježđenja polažu jaja. Mladunci mogu biti pokretni potrkušci ili samostalni ćućavci. Smatra se da su se p. razvile iz gmazolikih predaka, vjerojatno manjih dinosaura koji su se zadržavali na drveću i hranili kukcima. Najbolji je primjer fosilna ptica Archaeopteryx litographica iz razdoblja jure, pronađena u Njemačkoj u XIX. st., a živjela je prije 150 mil. god. Selidba je jedna od važnih odlika ptica, koje u proljeće kreću iz zimovališta u krajeve gdje se gnijezde. Nakon othranjivanja mladih, u jesen se ponovno selidbenim pravcima vraćaju u svoja zimovališta. Najveću udaljenost pritom prelijeće arktička čigra, i do 32 000 km u jednoj godini.