Puerto Rico, zastava
Puerto Rico, Fajardo, Las Croabas
Puerto Rico, San Juan
Puerto Rico, također Portoriko (služb. naziv Commonwealth of Puerto Rico, španj. Estado Libre Asociado de Puerto Rico), otok i istoimena samoupravna jedinica (zajedno s okolnim otocima Vieques, Culebra i Mona) SAD-a, u ist. dijelu otočne skupine Velikih Antila u Karipskome moru; 9104 km2, 3 992 600 st. (80% bijelaca, 8% crnaca, 4,2% mješanaca; 85% katolika, 15% protestanata i ostalih). Otok je dug do 180 km, širok do 60 km. Sred. dio gorovit (Cordillera Central, najviši vrh Cerro de Punta, 1338 m), središta naseljenosti i poljoprivr. proizvodnje su u priobalnim ravnicama i dolinama kraćih rijeka (Grande de Loíza, Grande de Arecibo i dr.) koje se spuštaju iz sred. dijela otoka prema moru. U sjeverozap. dijelu krška područja. Klima je tropska pod utjecajem sjeveroist. pasata; na juž. dijelu otoka manja količina padalina zbog pojave “kišne sjene”; pojava trop. ciklona u regiji od lipnja do studenog. Zahvaljujući amer. kapitalu razvijena je farmaceutska, elektron., elektrotehn., prehr. i tekst. ind., proizvodnja med. opreme. Turizam (4,5 mil. stranih turista godišnje, 75% iz SAD-a); poljoprivreda (uzgoj šećerne trske, kave, banana, trop. voća; govedarstvo i peradarstvo). Gusto naseljen (o. 440 st./km2); veći gradovi: San Juan (gl. grad i luka), Bayamón, Carolina i Ponce. Gl. luke San Juan, Ponce i Mayagüez. Međunar. zračna luka San Juan. Područje P. R. nastanili su Indijanci iz plemena Taíno (drugi naziv: Arawak), pristigli iz juž. Floride ili iz područja oko r. Orinoco. God. 1493. otok je tijekom svojega drugog puta u Ameriku posjetio K. Kolumbo. Do poč. XVI. st. pripadnici plemena Taíno, kojih je bilo oko 50 000, bili su jedini stanovnici otoka, a od 1508. naseljavaju se Španjolci na čelu s J. Ponceom de Leónom i osnivaju Caparru, prvo španj. naselje na otoku. Već do sred. istog stoljeća Indijanci, otprije pretvoreni u roblje, gotovo su istrijebljeni, a oni koji su preostali kristijanizirani su ili izbjegli s otoka. Španjolci su počeli naseljivati afr. robove. Tijekom XVI. st. na otoku su se razvila druga španj. naselja. Zbog čestih napada brit., franc. i niz. gusara (XVI–XVIII. st.) Španjolci su izgradili snažnu utvrdu. Nakon 1830. temelj gosp. napretka bio je u izvozu šećerne trske, kave i duhana. God. 1897. Španjolska je dala P. R. široku polit. autonomiju, a 1898. izbio je rat između Španjolske i SAD-a i amer. vojska zauzima otok. Mirovnim ugovorom u Parizu 10. XII. 1898. otok je došao pod vlast SAD-a. God. 1917. dobiva ograničenu samoupravu i izabranog amer. guvernera, a stanovnici pravo na amer. državljanstvo. Prvi guverner portorikanskog podrijetla postavljen je 1946, a novim Ustavom iz 1952. P. R. dobiva široku unutar. autonomiju. U drugoj pol. XX. st. osnovno je polit. pitanje odnos prema SAD-u. Dok Nova napredna stranka (PNP) zagovara pretvaranje otoka u amer. sav. državu, Nar. demokr. stranka (PDP) podupire sadašnji status otoka kao pridružene države. Ne toliko utjecajna Portorikanska neovisna stranka (PIP) podupire potpunu neovisnost. Na referendumu 1993. g. 48,6% birača izjasnilo se za sadašnji status, 46,3% za status sav. države i samo 4% za neovisnost. U skladu s amer. Zakonom o samoodlučivanju iz 1998. takav se referendum ima provoditi svakih 10 g. sve do konačne odluke o drž. statusu P. R.