razlomak, racionalni broj oblika a/b, gdje su a, b cijeli brojevi i b je različit od nule. Također, algebarski izraz a/b, gdje a, b mogu biti ne samo brojevi nego funkcije ili elementi algebarskih struktura. R. čine brojnik, razlomačka crta i nazivnik. Npr. u razlomku 4/5 (četiri petine), 4 (brojnik) označava količinu (broj) dijelova dobivenih dijeljenjem, 5 (nazivnik) označava na koliko se dijelova jedinica dijeli (petine). Brojnik i nazivnik mogu se množiti (proširivanje razlomaka) ili dijeliti (skraćivanje razlomaka) jednim te istim brojem a da se pritom vrijednost razlomka ne mijenja. Zato svaki razlomak ima beskonačno mnogo prikaza/zapisa (npr. 3/7 = 6/14 = 9/21 = -12/-28 =…) i predstavlja broj 0,428571428571… gdje se skupina brojeva 428571 periodički ponavlja. Dva su r. jednaka ako predočuju jednake brojeve. Također, razlomci a/b i c/d su jednaki ako je ad = bc. R. je nula ako mu je brojnik nula, a beskonačan ako mu je nazivnik nula. Ako je apsolutna vrijednost brojnika veća od apsolutne vrijednosti nazivnika, r. se zove pravim (npr. 5/8), a ako je obrnuto nepravim. Nepravi se r. može napisati u obliku mješovitog broja (9/4 = 2 1/4, čitaj: dva cijela i jedna četvrtina). Razlomke su poznavali u staroj egip., babilonskoj, indij., kin., arap. matematici. Od Arapa razlomke u Europu prenosi Fibonacci (XII/XIII. st.), a nazive brojnik i nazivnik uvodi biz. matematičar Maksimus Planudes (o. 1260 – o. 1310).