red 1. mat Izraz dobiven zbrajanjem članova nekog niza, tj. a1 + a2 + a3 + … + an + … Može biti konačan (ako je pripadni niz konačan) i beskonačan (ako je pripadni niz beskonačan). Brojevi ai zovu se članovi reda. Ako je niz konvergentan, onda je konvergentan i red, tj. on ima zbroj. U protivnom je divergentan. Postoji i alternirajući red, tj. onaj čiji članovi naizmjenice mijenjaju predznak. Neki red može biti i konvergentan i divergentan uz određene uvjete. Najpoznatiji su aritmetički, geometrijski i harmonijski red. Redove su poznavali drevni Egipćani, Babilonci i Grci. Sustavnije istraživanje redova pada u XVII. i XVIII. st., a stroga teorija redova potječe iz XIX. st. Mnoge se funkcije mogu izraziti s pomoću redova potencija. Os. su važni tzv. Taylorovi redovi. 2. biol Kategorija u klasifikaciji, lat. ordo. Niža je od razreda (classis), a viša od porodice (familia). 3. Vrsta odličja nazvana po viteškim redovima, javlja se u XV. st. Dodjeljuje se pojedincima i postrojbama za posebne zasluge u ratu i miru. Neki redovi nose određene povlastice.