rijeka, veći prir. vodotok koji pod utjecajem gravitacije teče koritom. Rijeke sadržavaju o. 2120 km3 (o. 0,0002% ukupne vodene mase te o. 0,006% ukupne količine slatke vode na Zemlji). Pojava tekućica ovisi o klimatskim prilikama, reljefu i petrograf. podlozi. Stalne r. nastaju u krajevima gdje je pritjecanje u korito veće od gubitaka isparavanjem i poniranjem; periodične r. u krajevima gdje je pritjecanje veće samo u dijelu godine; povremene (epizodne) r. u izrazito sušnim krajevima. Gl. rijeke s pritocima tvore riječni sustav, a sve rijeke nekog područja riječnu ili hidrografsku mrežu. Površina kopna s kojeg voda pritječe u r. i njezine pritoke naziva se porječje. Najveće svj. rijeke prema površini porječja: Amazona (o. 7 mil. km2), Kongo (3,68 mil. km2), Ob-Irtiš (3 mil. km2). Rijeke su međusobno odijeljene razvodnicama ili vododijelnicama; spojiti se mogu bifurkacijama ili račvanjem. Početak i najviša točka riječnog toka (gornji, sr. i donji) jest izvor ili sutok izvorišnih krakova, a završetak ušće; duljina riječnog toka obično se mjeri od ušća (u km). Najdulje svj. rijeke: Nil (6695 km), Amazona (6387 km), Chang Jiang (6380 km). U gornjem toku r. erodira korito i pokreće riječni nanos (čestice stijena), nosi ga nizvodno i taloži u donjem dijelu toka. Razina vode s obzirom na uvjetnu ravninu nulte točke vodomjera (hidrometrijske postaje) naziva se vodostaj (u cm), a količina vode koja proteče vlažnim riječnim profilom u sekundi na nekom mjestu protok ili protjecaj (u m3/s ili L/s). Godišnji hod vodostaja naziva se riječni režim; ovisi o podrijetlu vode kojom se r. napaja; gl. su tipovi režima kišni ili pluvijalni, snježni ili nivalni i ledenjački ili glacijalni; postoji i čitav niz kombiniranih tipova. Društv. važnost rijeka: promet (rijeke povezane umjetnim plovnim kanalima tvore mrežu unutar. plovnih putova), dobivanje el. energije (HE), natapanje poljoprivr. površina, vodoopskrba, odvodnjavanje, ribolov, rekreacija. Rijeke Hrvatske. Hrv. rijeke pripadaju sljevovima Crnoga (62%) i Jadranskoga mora (38%). Njihova razvodnica prolazi Gorskim kotarom (jz od Mrzlih Vodica, 10,4 km od Jadranskoga mora). Naše najdulje rijeke: Sava (946 km, u RH 562 km), Drava (749 km, u RH 305 km), Dunav (2857 km, u RH 188 km), Kupa (296 km), Una (213 km, u RH 112 km), Bosut (186, u RH 151 km), Korana (134 km), Bednja (133 km) pripadaju slijevu Crnog mora. Ugl. imaju kombinirane kišno-snježne ili snježno-kišne režime. Prema Jadranskome moru teku Mirna (53 km), Zrmanja (69 km), Krka (73 km), Cetina (101 km), Neretva (218 km, u RH 20 km), manje rijeke Dragonja, Raša, Rječina, Dubračina, Guduča, Jadro, Ljuta kao i većina krških ponornica (Lika, Gacka, Jadova). Ugl. imaju kišni režim. Za plovidbu u RH upotrebljavaju se Sava (450 km), Drava (150 km), Dunav (140 km) i Neretva (20 km). Važne rijeke za hidroenergetsko iskorištavanje: Drava, Kupa, Cetina, Dobra, Krka. Upotrebljavaju se za vodoopskrbu, odvodnjavanje (os. veće rijeke) i rekreaciju.