Ródhos, luka
Ródhos /Rhódos ili Rod(os)/, najveći otok u Dodekanezima i najistočniji otok u Egejskom moru, Grčka (od Male Azije odvojen Mramornim vratima); 1398 km2, o. 100 000 st. Građen od vapnenaca i škriljevaca prekrivenih mlađim naslagama; brdovit, najviši vrh Atáviros (1215 m). Nema stalnih vodenih tokova. Vinogradarstvo, maslinarstvo, uzgoj žitarica, smokava, agruma; stočarstvo; turizam. Zbog stalnih vjetrova podignuto mnogo vjetroelektrana. Najveći grad Ródhos (57 200 st.; ujedno gl. grad dep. Dhodhekánisos) nalazi se na sjeveroist. vrhu otoka te je zbog bogate povijesti i kult. spomenika od 1988. na Uneskovu popisu svj. kult. baštine. Tragovi naseljenosti datiraju iz prapovijesti. U ←I. tisućljeću naseljavaju ga Dorani; poč. ←V. st. žitelji R. osnivaju naseobine diljem Male Azije i Sredozemlja. Jedno od žarišta grč. kulture; glasovit po snažnoj trg. i ratnoj mornarici. God. 334. zauzima ga Aleksandar III. Veliki; nakon njegove smrti stječe neovisnost. U čast uspješne obrane od opsade mak. vladara Demetrija I. Poliorketa (od ←305. do ←304) građani R. podigli su ←290. godine 32 m visok kip (kolos s Rodosa, jedno od svj. čuda). Stradao u potresu ←227. God. ←42. osvajaju ga Rimljani; u sr. vijeku u vlasti Arapa, Bizanta, Genove i viteškoga reda ivanovaca. Pod osman. vlašću od 1522; tal. okupacija od 1912, a njem. 1943–45; 1947. pripao Grčkoj.