Rodopsko gorje (bug. Rodopi, grč. Orosirá Rodhópis), najstariji planinski sustav u jugoist. Europi. Proteže se između r. Marice na I, Dinarskog i Šarsko-pindskog gorja na Z i Stare Planine (Balkan) na SI. Građen ugl. od škriljevaca s interkalacijama mramora, granita i mlađega vulkanskoga kamenja. Stare stijene, nabrane u gornjem paleozoiku (hercinsko nabiranje), poslije su erodirane i ponovno uzdignute okomitim pokretima duž rasjednih linija; tragovi glacijacije. Nalazi se ugl. u Bugarskoj, gdje je najstarija jezgra (tzv. pravi Rodopi) s najvišim vrhom u planini Rili (Musala, 2925 m). Dijelovi R. g. nalaze se i na prostoru Grčke i Makedonije (Osogovska planina, 2252 m; Plačkovica, 1754 m; Ogražden, 1744 m). Mnogobrojne kotline i riječne doline (Struma, Mesta, Strumica i dr.) omogućavaju prom. povezivanje. R. g. obiluje rudama (ležišta kromove, olovne, cinkove, željezne, zlatonosne i drugih ruda). Prir. šumska vegetacija dosta je prorijeđena; najviše planinske dijelove (1800–2000 m) prekrivaju pašnjaci. Sve veća turist. važnost.