Rossovo more, rubno more Tihog oceana uz antarktičko kopno; 960 000 km2; dubina do 700 m. Juž. dio ispunjen Rossovom ledenom policom (Rossov ledeni šelf), najvećom svj. ledenom policom (500–540 tis. km2), debelom 300–700 m, koja se u duljini od o. 800 km izdiže iz mora 50–60 m (bivši naziv Rossov greben); izvorište ledenih bregova i santi koje plutaju antarktičkim vodama. Prosječna godišnja temp. zraka o. -25 °C, a površinske vode niža od -1 °C; slanost o. 34‰. Na obalama R. m. žive carski pingvini, albatrosi, burnice, a u moru ribe, kitovi i tuljani. R. m. i Rossov ledeni šelf, zbog svoje pristupačnosti, već su od prvih ekspedicija (Amundsen, Scott, Byrd) polazišta za polarna istraživanja (danas istraž. postaje SAD-a i Novog Zelanda). Ime dobilo po J. C. Rossu, koji ga je otkrio 1841; na ledenoj polici je sa svojim kolegama 1912. umro R. F. Scott.