Rotterdam
Rotterdam, najveća eur. i jedna od vodećih svj. luka, 2. grad po veličini u Nizozemskoj, provincija Zuid-Holland, 24 km od Sjev. mora s kojim je povezana kanalom Nieuve Waterweg; 598 199 st. (dio aglomeracije Randstad Holland, 6 569 781 st.). Dio lučkog sustava Hamburg–Le Havre. Leži uz obje obale r. Nieuwe Maas (sjev. pritok Rajne). Kem., papirna, kovinska, tekst. i prehr. ind.; brodogradnja. Petrokem. ind. (od 1940-ih); rafinerije nafte. Izvoz ugljena, strojeva i mljekarskih proizvoda; uvoz nafte, ruda i žitarica. Ukupan lučki promet 352,4 mil. t (2004). Specijalizirani lučki industr. kompleksi Europoort i Maasvlakte (podignuti potkraj 1950-ih, odn. 1960-ih, ponajprije radi pretovara i skladištenja nafte). Turizam. Crkva St. Laurenskerk iz XV. st.; obnovljena nakon što je izgorjela u požaru 1940. Schielandhaus (XVII. st.). Grad. vijećnica (1918). Koncertna dvorana Do Doelen (1966). Muzeji (pov., etnološki, pom. i dr.). Zoološki vrt. Sveučilište Erasmus (osn. 1973). Zračna luka Zestienhoven. Prvi se put spominje 1283. kao malo ribarsko naselje i luka. Povlastice dobiva 1328. God. 1340. prokopan kanal prema r. Schie (pritok Nieuwe Maasa); razvija lučke i trg. funkcije. God. 1572. razaraju ga Španjolci; brzo obnovljen, potkraj istoga st. druga je po veličini luka Nizozemske; gosp. procvat nakon osnivanja Istočnoindij. i Zapadnoindij. kompanije (1602). Potkraj XVII. st. bio je, iza Amsterdama, vodeće trg. središte Nizozemske. Pod franc. okupacijom 1795–1813. U razdoblju 1866–72. prokopan je kanal Nieuwe Waterweg; Rotterdam postaje najveća svj. luka. U II. svj. ratu razrušen je sred. dio grada i velik dio luke (1940). Nakon poplave 1953. pokrenut je plan izgradnje nasipa i brana (Delta).