Rovinj

Rovinj
Rovinj (talijanski Rovigno), grad i središte gradskoga upravnog područja u Istarskoj županiji, na zapadnoj obali Istre, 27 km sjeverozapadno od Pule. Grad ima 13 056, a gradsko upravno područje 14 294 stanovnika (2011). Luke. Turizam. Poljodjelstvo, vinogradarstvo i ribarstvo. Prehrambena i duhanska industrija. Centar za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković. Stara gradska jezgra nalazi se na poluotoku; u prošlosti otok, koji je u XVIII. st. nasipanjem spojen s kopnom. Barokna crkva sv. Eufemije (nastala na temeljima manje crkvice sv. Jurja u X. st.; rekonstruirana u baroknom venecijanskom stilu u prvoj polovici XVIII. st.). Franjevački samostan s crkvom sv. Franje (1810). Gradska vijećnica (XVII. st.), danas muzej. Nekoliko renesansnih i baroknih palača. Ima dvije luke: sjevernu, otvoreniju i manju, u uvali Valdibora, i južnu, zaštićenu, u uvali Južna luka i Veštar. Ispred obale nekoliko je otoka, otočića i hridi: dvojni Crveni otok (Sv. Andrija i Maškin), Sv. Katarina, Sv. Ivan, Dvije sestrice i dr. U rovinjskom arhipelagu smještena su ukupno 22 otočića, od kojih su Sv. Andrija i Sv. Katarina najveći. Naseljen je od antike. Prvi put se spominje u VII. st. kao Ruvignio, odnosno Ruigno. Pod bizantskom je vlašću bio do konca VIII. st., potom pod vlašću Franaka i akvilejskoga patrijarha. Prema Rižanskom placitu (804) jedan je od najbogatijih istarskih gradova; u ratovima za komunalnu samoupravu 1150. uključio se u protumletački savez gradova na zapadnoj obali Istre. Pod mletačkom je vlašću bio 1283–1797. U nekoliko je navrata stradao od uskočkih napada (poglavito 1597); u XVII. i XVIII. st. bio je jedan od gospodarski najrazvijenih mletačkih gradova u Istri (trgovina, pomorstvo, brodogradnja). U razdobljima 1797–1805. i 1813–1918. bio je pod austrijskom upravom, a 1805–13. pod francuskom vlašću. Bio je najveća luka na zapadnoj obali Istre do sredine XIX. st., kad je počeo stagnirati zbog gospodarskoga uzdizanja Trsta, Rijeke i Pule. Godine 1920. pripao je Italiji, a 1943. Njemačkoj; u Drugom svjetskom ratu jak antifašistički pokret. Pariškim mirovnim ugovorom 1947. vraćen je Hrvatskoj.
Pogledaj natuknicu u drugim edicijama:

KOMENTARI i PRIMJEDBE

Za povratne informacije uredništva molimo Vas da ispunite ove rubrike: