 |
|
| Službeni naziv: | Republika Ruanda, Republika y’u Rwanda (ruandski), République du Rwanda (franc.), Republic of Rwanda (engl.) |
| Površina: | 26 338 km2 |
| Stanovništvo | (proc. 2003): 8 395 000 (319 st./km2); 7% gradsko |
| Glavni grad | Kigali (800 000 st.) (proc. 2005) |
| Upravna podjela | 12 prefektura (préfecture) |
| Službeni jezik | ruandski (kinyarwanda), francuski, engleski |
| Valuta | ruandski franak (RWF) = 100 santima (centimes) |
Ruanda, država u ist. Africi, graniči s Ugandom na S, Tanzanijom na I, Burundijem na J i DR Kongom na Z; nema morske obale.
Prirodna obilježja
vulkan Karisimi
jezero Muhazi kraj Byumba
Gotovo cjelokupno područje R. nalazi se iznad 1000 m n.m., u području Istočnoafr. visočja. U reljefu dominira planinski niz u zap. dijelu zemlje, na rubu Istočnoafr. tektonskog jarka, građen pretežno od vulkanskih stijena, a čini dio razvodnice dvaju najvećih afr. riječnih sustava, Nila i Konga. U sjev. dijelu planinskog područja nalazi se gorje Virunga s najvišim vrhom zemlje, vulkanom Karisimbi, 4507 m. Planinska se zona prema Z strmo, izrazitim rubom višim i od 1000 m, ruši u dno tektonskoga jarka, odn. prema jezeru Kivu. Prema I gorje se spušta postupno, prelazeći u visoke ravnjake (1500–2000 m). To je blago valovit kraj u kojem se izmjenjuju brežuljci i doline, lagano nagnut od Z prema I gdje je močvarno područje u gornjem toku Kagere. Visočje je građeno pretežno od arhajskih stijena Afr. štita prekrivenih mlađim sedimentima. Klima je ekvatorska, ali zbog nadmorske visine znatno ublažena. Tijekom godine temp. slabo variraju, između 20 i 25 °C, u najvišim planinama mogu pasti ispod 0 °C. Padalina ima o. 800 mm na krajnjem I, u najvećem dijelu zemlje 1000–1400 mm, a u planinama na Z i do 2000 mm. Maksimum padalina vezan je za zenitalni položaj Sunca, a nešto je izraženije sušno razdoblje od svibnja do kolovoza. U području s najmanje padalina vegetacija je niskoravna savana s grmljem, drugdje visokotravna savana s nešto drveća (galerijske šume uz tokove), u planinama na Z rastu trop. šume. Uz močvarna područja na I raširen je papirus. O. 10% površine zemlje pokrivaju šume, dijelom su uzgojene (eukaliptus) kako bi se ublažile posljedice erozije. Najveća je rijeka Kagera, odvodnjava najveći dio ravnjaka, utječe u Viktorijino jezero i smatra se jednim od izvorišnih krakova Nila. Najveći joj je pritok Lukarara. Područje z od gorja odvodnjava se mnogobrojnim manjim tokovima prema jezeru Kivu iz kojega istječe granična rijeka Ruzizi i teče prema jezeru Tanganyiki. Ruandi pripada dio jezera Kivu (2700 km2) koje se nalazi na 1460 m n.m.
Stanovništvo
ulica u Kimironku
Većinu stanovništva, o. 85%, čine pripadnici plemena Hutu, crnci bantuske skupine; pretežno se bave poljodjelstvom. Drugu veliku skupinu, o. 14%, čine pretežno stočarski Tutsi, koji su se doselili u XV. st., ali su ekonomski i politički dominantni. O. 1% čine prastanovnici ovog područja Twa (Pigmeji). Služb. su jezici kinyarwanda (ruandski), francuski i engleski, u gradovima i komunikaciji sa susjednim zemljama dosta se upotrebljava swahili. I nakon građ. rata (1994) koji je odnio mnogobrojne žrtve, R. je najgušće naseljena država na afr. kopnu. Najgušće je naseljen SZ zemlje i zap. dio ravnjaka, a najslabije ist., sušniji dio zemlje. U gradovima živi samo 7% st. Najveći je gl. grad Kigali (800 000 st.). Ostali veći gradovi: Butare (94 100), Ruhengeri (92 900), Gisenyi (89 900) i Gitarama (88 400). Porast st. vrlo je brz, o. 21‰ (prosj. 1980–2002.), iako je u građ. ratu stradalo o. 800 000 st., većinom Tutsija. Porast je rezultat vrlo visoke rodnosti (o. 40‰), usprkos dosta visokoj smrtnosti (o. 16‰). Posljedično, st. je po sastavu vrlo mlado: mlađi od 15 g. čine 42%, a stariji od 65 g. 2,5% ukupnog st. Medijalna dob je 18,5 g., a očekivano trajanje života 47 g. Oko pol. st. sljedbenici su tradic. vjerovanja, većinu ostalih čine kršćani (većinom katolici) uz manjinu od o. 3% muslimana. Obrazovna struktura je slaba, nepismeno je oko 25% muškog i oko 40% ženskog st. Školovanje je obvezno od 6. do 12. g., besplatno je, ali sr. obrazovanje nastavlja samo 10-ak % učenika.
Gospodarstvo
R. je siromašna afr. zemlja s nepovoljnom gosp. strukturom u kojoj prevladava samoopskrbna poljoprivreda, velikom gustoćom st., oskudnim prir. izvorima, daleko od mora i slabom infrastrukturom, nedostatkom kapitala, a unutar. nemiri učinili su je još manje privlačnom za strana ulaganja. Gosp. rast je stoga spor, a zbog brza porasta st. često se javlja nedostatak hrane, pa zemlja uvelike ovisi o primanju strane pomoći. BNP od 220 USD/st. među najnižima je u svijetu. Poljoprivredom se bavi o. 90% st., pretežno za vlastite potrebe (uzgoj banana, slatkoga krumpira, manioke, krumpira, graha, kukuruza, tara) i na tradic., primitivan način. Problemi su erozija tla i povremene suše. Na komerc. bazi uzgajaju se kava i čaj. Stočarstvo je gotovo propalo, nešto je obnovljeno na SI naseljenim Tutsima. Na jezeru Kivu razvijen je ribolov. Rudna bogatsva su skromna. Vadi se nešto kositra, volframa, tantala i zlata, kraj jezera Kivu otkriven je zemni plin. Nevelike potrebe za el. energijom gotovo u cijelosti pokrivaju hidroelektrane na Kageri i Ruziziju. Ind. je neznatna, gotovo u cijelosti usmjerena na preradu poljoprivr. proizvoda. Ima nešto tekst., građev., kem. i drvne. Vanj. trgovina donosi veliki deficit, ponajviše zbog skromne ponude i niskih cijena izvoznih proizvoda. Glavninu zarade donose kava i čaj, zatim rude metala. Najviše se izvozi u Keniju, zatim Tanzaniju i Belgiju. Uvoze se najrazličitiji proizvodi, oko pol. vrijednosti otpada na hranu i druge robe široke potrošnje, zatim na goriva, vozila, strojeve, najviše iz Japana, Belgije, Kenije i Saudijske Arabije. U prom. infrastrukturi najvažnija je cestovna mreža koja povezuje veće gradove, ali samo 10-ak % cesta je asfaltirano. Željeznice nema, na jezeru Kivu odvija se putnički promet. Većina vanj. trgovine odvija se preko kenijske luke Mombasa. Međunar. aerodrom u Kigaliju.
BNP (2003.): 1,85 mlrd. USD
Udio BDP-a po sektorima (2003):
poljoprivreda 42%, industrija 22%, usluge 36%
Udio zaposlenih po sektorima (2002):
poljoprivreda 91%, ostalo industrija i usluge
Nezaposlenih (2003): – %
Inflacija (prosj. 1990–2001): 13,3 %; (2003: 6,9 %)
Realan rast gospodarstva (prosj. 1990–2002): 1,7 % (2003: 3,2%)
Uvoz (2003): 208,6 mil. USD
Izvoz (2003): 49,9 mil. USD
BNP (2003.): 1,85 mlrd. USD
Udio BDP-a po sektorima (2003):
poljoprivreda 42%, industrija 22%, usluge 36%
Udio zaposlenih po sektorima (2002):
poljoprivreda 91%, ostalo industrija i usluge
Nezaposlenih (2003): – %
Inflacija (prosj. 1990–2001): 13,3 %; (2003: 6,9 %)
Realan rast gospodarstva (prosj. 1990–2002): 1,7 % (2003: 3,2%)
Uvoz (2003): 208,6 mil. USD
Izvoz (2003): 49,9 mil. USD
Povijest
Prastanovnici R. bili su Pigmejci (Twa), koje o. 1000. potiskuje narod Hutu (Bahutu) iz roda Bantu; Hutue su u XVI. st. pokorili nomadski Tutsi (Vatutsi), koji su zavladali R. i susjednim Burundijem. Zemljom je vladao kralj (mwami) iz plemena Tutsi, biran iz plemenskoga vijeća. Vrhunac moći R. postiže u doba kralja Mutare II. (prva pol. XIX. st.). God. 1890. R. je uključena (temeljem odluka Berlinske konferencije 1885) u Njem. Ist. Afriku. God. 1916. zauzimaju je Belgijanci, koji 1924. dobivaju mandat Društva naroda, od 1946. pod starateljstvom UN-a. Tijekom cijelog razdoblja kolon. i postkolon. vlasti u R. nisu zadirale u društv. strukturu i unutar. odnose između Hutua i Tutsija. Kršćanstvo se uspješno širilo misionarskim radom (kat. i protestantskih misija). Ustankom 1959. Huti su preuzeli vlast, svrgnuli (1961) kralja Kigerija V. i pobili velik broj Tutsija, kojih je o. 150 000 prebjeglo u susjedni Burundi. Predsj. republike postao je njihov prvak Grégoire Kayibanda. God. 1962. R. stječe punu neovisnost; 1964. prekida gosp., carinsku i monetarnu uniju s Burundijem. Voj. udarom 1973. svrgnut je Kayibanda, vlast preuzima general bojnik Juvénal Habyariman, koji je smjesta suspendirao ustav, raspustio parlament te samostalno preuzeo sveukupnu izvršnu i zakonodavnu vlast. Nov ustav donesen je 1978. Nakon višegodišnjega građ. rata između ruandskih Hutua i prognanih Tutsija, organiziranih u Ruandsku domoljubnu frontu (RDF), 1993. je potpisan mirovni sporazum koji je predviđao podjelu vlasti između obiju strana. Nakon atentata na J. Habyarimana i njegove pogibije u zrakoplovnoj nesreći (u travnju 1994) u zemlji izbijaju novi sukobi. U novom valu etničkih nasilja Hutui su pobili od 500 000 do milijun ljudi (ugl. Tutsija). U protuudaru RDF je osvojio gotovo čitavu Ruandu, a više od 2 mil. stanovnika (ugl. Hutua) je protjerano. U srpnju 1994. ustrojena je nova mješovita vlada s ciljem smirivanja situacije u zemlji i pronalaženja rješenja za nac. podjele. Predsjednikom je postao Pasteur Bizimungu (Hutu), ali je zapravo veći utjecaj na vlast imao potpredsj. i ministar vojske Paul Kagame (Tutsi). Unatoč pokušajima za pomirenje, građ. rat između prognanih Hutua i postrojba ruandskih vlasti nastavljen je do najnovijeg vremena kako na teritoriju R., tako i na teritoriju susjednih država (Uganda, Kongo). Na izborima 2003. predsjednik je postao P. Kagame.