Sahalin, južni dio otoka
Sahalin, otok i oblast u ist. Rusiji. S Kurilskim otočjem 546 695 st. Leži uza sjeveroist. obalu Rusije, između Tatarskog prolaza i Ohotskog mora, s od jap. otoka Hokkaida. Dva usporedna planinska lanca pružaju se u smjeru S–J; najviši vrh Lopatin (1609 m). U sjev. dijelu nizinsko područje. Vegetaciju čini tundra i nisko raslinje, te šume. Većina stanovništva Rusi (tijekom 1960-ih poticano naseljivanje na otok). Malen broj domorodačkog stanovništva iz plemena Nivkhi i Evenki. Poljoprivreda; uzgoj žitarica, krumpira. Stočarstvo, ribarstvo. Ležišta nafte, zemnog plina; rudnici ugljena. Rafinerije nafte; drvna ind., proizvodnja papira. Značajnije naselje je Južno-Sahalinsk. U XVIII. st. otok zauzimaju rus. trgovci. Prema sporazumu iz 1855. S. je pod zajedničkom upravom Rusije i Japana; od 1875. dolazi pod isključivu rus. vlast. Nakon Rus.-jap. rata 1905. Japanci su dobili dio S. j od 50. paralele. Nakon Oktobarske revolucije Japanci su zauzeli cijeli otok, ali su se povukli 1924. Nakon II. svj. rata otok je ponovno pripao Rusiji. God. 1995. dogodio se razoran potres, poginulo je o. 2000 ljudi.