Samobor
Samobor, grad i središte gradskoga upravnog područja, u Zagrebačkoj županiji, 23 km zapadno od Zagreba i 5 km istočno od hrvatsko-slovenske granice, u podnožju Samoborskoga gorja; leži na 168 m nadmorske visine. Grad ima 15 867, a gradsko upravno područje 37 633 stanovnika (2011). Početkom XIII. st. osnovano je malo trgovište; godine 1240. dobilo je status slobodnoga kraljevskog trgovišta. Godine 1270. češki kralj Otakar II. Přemyslović izgradio je utvrdu iznad grada. Okolica Samobora (Rude) bila je bogata bakrenom i željeznom rudom te šumama (osnova za razvoj obrta) pa se grad razvio u obrtničko i trgovačko središte. Od XV. st. utvrda stalno mijenja feudalne gospodare: u XV. st. grofovi Celjski, u XVI. st. Ungnadi i Erdődy, a u XVIII. st. Auerspergi. Godine 1902. utvrdu je kupila samoborska općina. Grad je stradao u poplavi 1911. i u Prvom svjetskom ratu. Od sredine XIX. st. razvija se turizam. Danas je Samobor ljetovalište, izletište, sumporno kupalište i karnevalski grad. Razvijene su industrije mesnih prerađevina, stakla, čarapa, boja, vatrogasnih aparata i građevinskoga materijala te mnogobrojni obrti i tiskarstvo. Cestom je povezan sa Zagrebom. Pokraj Samobora prolazi glavni magistralni pravac zapad–istok. Sa Zagrebom je bio povezan i željeznicom (Samoborček, 1901–79). Gradski muzej. Povrh mjesta nalazi se stari grad s gotičkom kapelom sv. Ane, a u starome dijelu grada drvene su kuće i gotička crkva sv. Mihaela. Dvorac Podolje izgrađen je u XVI. st., crkva sv. Ane, Balagovi dvori i Livadićev dvorac u XVII. st., a franjevačka crkva u XVIII. st. Građanske kuće izgrađene su u XVII. i XVIII. st.