 |
|
| Službeni naziv: | Republika Sejšeli, sejšelski Repiblik Sesel, engl. Republic of Seychelles, franc. République des Seychelles |
| Površina: | 455 km2 |
| Stanovništvo | (procj. 2007): 84 900 (186,6 st./km2); o. 50% gradsko |
| Glavni grad | Victoria, 22 300 st. (proc. 2007) |
| Upravna podjela | 26 okruga |
| Službeni jezik | sejšelski kreolski (nastao iz francuskog), francuski, engleski |
| Valuta | sejšelska rupija (SCR) = 100 centa |
Sejšeli, otočna država u zap. dijelu Indijskog oceana; obuhvaća o. 115 otoka i otočića između 4° i 11° j.g.š. i 46° i 56° i.g.d., o. 1600 km i od obale Afrike (Kenija) i o. 1000 km si od Madagaskara; nema kopnenih granica; ukupna duljina kopnene linije iznosi 491 km.
Prirodna obilježja
Victoria, panorama
otok Mahé
S. se općenito sastoje od dviju otočnih skupina. Prvu, oko otoka Mahé, čine 32 otoka granitne građe koji se nalaze na Maskarenskom podmorskom hrptu. Pretežno su goroviti (najviši je vrh Sejšela Morne Seychellois, 905 m, na otoku Mahé), sa strmim obalama i/ili uskim obalnim pojasom; obale ponegdje okružuju koraljni grebeni. Najveći u toj skupini je Mahé (153 km2), a drugi su naseljeni otoci još Praslin (38 km2), La Digue (10 km2), Silhouette, Frégate i Nord. Drugu skupinu obuhvaćaju još 83 manja koraljna otoka ukupne površine 214 km2 (o. 500 st.). Područje terit. voda oko svih otoka široko je 200 nautičkih milja i obuhvaća više od 1 mil. km2. S. imaju trop. oceansku klimu s visokim temp. tijekom cijele godine (sr. godišnja temp. o. 25 °C). Kišna razdoblja traju od studenog do travnja (sjeveroist. monsun); oborina je 2000–3500 mm godišnje, najviše na ist. stranama gorovitih otoka. Kraće tekućice postoje na otocima granitne građe, dok su koraljni otoci ugl. bezvodni. Šume prekrivaju samo o. 10% površine otočja. Trop. su šume sačuvane u manjoj mjeri (samo na strmijim padinama), na obali ponegdje rastu mangrove. Na koraljnim otocima prevladavaju kokosove palme.
Stanovništvo
Većinsko st. (89%) čine kreoli, mješanci s az., afr. i eur. elementima (afr. stanovništvo dovođeno je kao robovi, Indijci kao radnici na plantažama), ostali su indijskoga (5%), malgaškoga (3%), kineskoga (2%) i britanskoga (1%) podrijetla. Većinom se govori sejšelski kreolski (nastao iz francuskog; služb. jezik od 1981), dok su službeni još i engl. i franc. jezik. Gustoća st. u prosjeku je znatna, no velike su otočne razlike. Većina st. živi u gl. otočnoj skupini (na otoku Mahé 90% ukupnog st. S.), dok je većina koraljnih otoka vrlo rijetko naseljena ili nenaseljena. Jedino je urbano naselje gl. grad Victoria (procj. 2007. 22 300 st., šire područje grada o. 35 000 st.). S. imaju blag porast stanovnika po godišnjoj stopi od 4,3‰. Stopa rodnosti razmjerno je velika (o. 16‰) dok je stopa smrtnosti o. 6‰. Do 15 g. starosti je 25% st., dok je starijih od 65 g. samo 6%. Očekivano trajanje života 72 g. Prema vjeroispovijesti prevladavaju rimokatolici (82%), slijede protestanti (najviše anglikanaca 6%), hindusi (2%) i muslimani (1%). Pismeno je o. 92% st. starijeg od 15 g.
Gospodarstvo
Victoria, trgovačko središte
Victoria, tržnica
Nakon velikih promjena 1993. (nov ustav, slobodni predsjednički izbori) provedene su i uspješne gosp. reforme tako da S. danas imaju stabilno gospodarstvo s ravnomjernim polaganim porastom BNP-a. Najvažnije su djelatnosti turizam i ribarstvo. Poljoprivr. proizvodnja (o. 6000 ha njiva i trajnih nasada) ugl. je za domaće potrebe (povrće, banane, avokado, mango, čaj); proizvodnja kopre, cimeta, vanilije i manje količine eteričnih ulja za izvoz. Tradic. ribarstvo pokriva sve domaće potrebe za svježom ribom, u posljednjih 20 g. usmjereno je na tunolov za izvoz; lov na škampe i uzgoj alga (za umjetna gnojiva, ljepila, lijekove). S. nemaju ruda, a 1995. obustavljeno je i traženje nafte. El. energija dobiva se iz termoelektrana i dizelskih agregata na uvezenu naftu i plin. Razvijena je raznovrsna prerađivačka ind.: prehrambena (pivovara, prerada tuna, cimeta, kokosovih oraha), duhanska, ind. suvenira. Gospodarstvo S. umogome ovisi o turizmu koji zapošljava o. 30% radno sposobnog st. i ostvaruje o. 3/4 deviznog priljeva. Počeo se razvijati nakon otvaranja međunar. zračne luke na Mahéu 1971. i usmjeren je na sr. i visoku klasu turista. Radi izbjegavanja negativnih posljedica masovnog turizma na prir. baštinu i društv. ravnotežu, na S. istodobno može boraviti 4000 turista, a njihov broj ne smije prijeći 200 000 na godinu. S. imaju velik vanjskotrgovinski deficit (uvoz nafte i petrokem. proizvoda, strojeva i hrane) koji se pokriva prihodima od turizma. Gl. vanjskotrgovinski partneri: Vel. Britanija, Španjolska, Saudijska Arabija, JAR, Francuska i Japan.
BNP (2006): 712 mil. USD
Udio BNP-a po sektorima (2006): poljoprivreda 3,2%, industrija 30,1%, usluge 66,7%
Udio zaposlenih po sektorima (2002): poljoprivreda 6,2%, industrija 22%, usluge 71,8%
Inflacija (2006): 0,7%
Realan rast gospodarstva (za 2004): 2%
Uvoz (2006): 570,6 mil. USD
Izvoz (2006): 365,1 mil USD
BNP (2006): 712 mil. USD
Udio BNP-a po sektorima (2006): poljoprivreda 3,2%, industrija 30,1%, usluge 66,7%
Udio zaposlenih po sektorima (2002): poljoprivreda 6,2%, industrija 22%, usluge 71,8%
Inflacija (2006): 0,7%
Realan rast gospodarstva (za 2004): 2%
Uvoz (2006): 570,6 mil. USD
Izvoz (2006): 365,1 mil USD
Povijest
laguna
Poč. XVI. st. tada nenaseljeno otočje otkrili su Portugalci (Vasco da Gama, 1502). God. 1609. prvo uporište na otočju uspostavila je Brit. istočnoindij. kompanija. God. 1756. otočje anektiraju Francuzi i vrše kolonizaciju, a 1794. osvajaju ga Britanci; stalna brit. kontrola uspostavljena je Pariškim mirom 1814. God. 1830. ukinuto je ropstvo. Od 1888. zasebna brit. kolonija kojoj se od 1903. na čelu nalazi guverner. Od 1965. dio brit. upr. područja nazvanog Brit. teritorij Indij. oceana (British Indian Ocean Territory); 1975. stječu širu autonomiju; 1976. postaju neovisna republika na čelu s dotadašnjim predsj. vlade, čelnikom Demokr. stranke Jamesom Richardom Manchamom. God. 1977. drž. udarom na vlast dolazi France-Albert René (ponovno izabran i 1993, 1998. i 2001). Višestranačje uvedeno 1993; od 2004. predsj. države je James Michel.