South Australia, savezna država na J Australije; 984 377 km2 (o. 13% površine Australije), 1 545 938 st. (prosj. gustoća naseljenosti o. 1,5 st./km2). Na I graniči sa sav. državama Victoria i New South Wales, na SI s Queenslandom, na S sa Sjev. Teritorijem, na Z sa Zap. Australijom, a na J izlazi na Indij. ocean (obala duga 3700 km). Gl. grad Adelaide. Većinom nizinsko područje; više od 80% niže od 300 m. Gorovita na JI (gorja Mt. Lofty i Flinders) i JZ (gorje Musgrave); najviši vrh Mt. Woodroffe (1440 m). Najniža je točka jezero Eyre (-16 m; depresija). Najsuše područje u Australiji (manje od 250 mm padalina godišnje); unutrašnjost pustinjska (Simpsonova, Velika Viktorijina pustinja i dr.). Sav. državom protječe r. Murray, jedina plovna austral. rijeka. Poljodjelstvo uz natapanje (uzgoj voća, povrća, vinove loze, pšenice i ječma); S. A. proizvodi o. 41% ukupne austral. proizvodnje grožđa (Barossa Valley, McLaren Vale, Coonawarra, Clare Valley). Ovčarstvo. Ribarstvo (izlov tune). Nakon II. svj. rata otkrivena ležišta željezne rude (Middleback Ranges), zemnoga plina (Gidgealpa-Moomba), urana (Roxby Downs; među najvećim rudnicima u svijetu), nafte, bakra, zlata, srebra i opala (Andamooka i Coober Pedy). Metalurgija; kovinska, automob. i prehr. ind. Turizam. Veći gradovi: Whyalla, Mt Gambier, Port Augusta, Port Pirie i Gawler. Obalu S. A. otkrio je i istražio 1627. niz. istraživač Gulden Zeepaard.