South Carolina, zastava
South Carolina, Columbia, Kapitol
South Carolina, golfište uz jezero Marion
South Carolina, Charleston, gradski park
South Carolina, sav. država na JI SAD-a (od 1788), uz obalu Atlantskog oceana; 77 988 km2, 4 229 842 st. Gl. grad Columbia (117 722 st.). Graniči sa sav. državama North Carolina (na S) i Georgia (na JZ i Z); na I i JI izlazi na Atlantski ocean. Proteže su u smjeru I–Z u duljini od 439 km, a u smjeru S–J 352 km. Planinska na SZ (Appalachian Mountains); najviša točka (Mt. Sassafras) 1085 m. O. 60% teritorija prekrivaju šume. Obalna ravnica uz Atlantik; juž. dio zamočvaren. Sred. dijelom obalne ravnice (ravnjak Piedmont) prolazi poznata Fall Line, niz vodopada i brzaca; hidroenergija. Kroz S. C. protječu rijeke Great Pee Dee, Santee, Savannah, Lynches, Edisto i Saluda. Rudnici zlata. Do XX. st. u gospodarstvu je prevladavala poljoprivreda; danas industrija. Uzgoj duhana, pamuka, soje, pšenice, ječma, voća (jabuke, breskve) i kikirikija; stočarstvo (govedo i svinja). Tekst. (poč. 1990-ih vodeći proizvođač tekstila u SAD-u), kem., papirna, drvna, građev. (cement) i prehr. ind.; proizvodnja elektron. opreme, gume i plastike. Turizam. Važniji gradovi: Charleston (104 782 st.), Greenville (55 559) i Sumter (40 079). Najbrojnija starosjedilačka indijanska plemena na području S. C. bila su Catawba, Yamasee i Cherokee. Prvi pokušaji stalno uspostavljenih naselja zabilježeni su 1526. (Španjolci) i 1562–66. (Francuzi). God. 1629. engl. kralj Karlo I. darovao je područje S. C. Robertu Heathu, ali ga je 1663. kralj Karlo II. poklonio osmorici svojih dvorjanika lordova, koji su u čast darovatelja stečeno područje nazvali Carolinom. God. 1670. podignuto je prvo stalno naselje Charles Town (od 1783. Charleston). Ustavom koji je koncipirao engl. filozof John Locke u cijeloj je pokrajini osigurana sloboda ispovijedanja vjere, što je ubrzo privuklo brojne doseljenike. Od poč. XVIII. st. ubrzanoj kolonizaciji bijelaca suprotstavljaju se starosjedilačka indijanska plemena. God. 1729. Vel. Britanija podijelila je pokrajinu Carolinu na dva područja (kralj. provincije): North (Sjevernu) i South (Južnu) Carolinu. Iz potonje je 1732. izdvojena kolonija Georgia. Iako gospodarski u velikoj mjeri vezana za brit. tržište, S. C. se pridružila ratu sjevernoamer. kolonija za neovisnost (1775–83) i u njemu imala izrazito važnu ulogu. God. 1788. S. C. je kao osma država pristupila Uniji, ali je zadržala oporbeni stav prema centralističkim tendencijama sav. vlade. God. 1860. S. C. je bila nositelj pokreta država amer. Juga za odcjepljenjem od Unije; na konvenciji u Charlestonu iste godine S. C. je bila prva država Juga koja se odvojila od Unije. Upravo je na području S. C. započeo Amer. građ. rat (1861–65) napadom snaga Konfederacije 12. IV. 1861. na federalni garnizon u Fort Sumteru (Charleston). Nakon višegodišnje opsade (1863–65) grad i cijela država dospjeli su pod upravu federalnih postrojba generala Shermana. Zemlja je bila opustošena, a plantaže potpuno uništene. Okončanje rata S. C. dočekala je s teškim demograf. gubicima (o. 25% njezinih vojnika poginulo je tijekom rata) i katastrofalnim gosp. stanjem. God. 1868. ponovno je primljena u Uniju.