South Dakota, zastava
South Dakota, rijeka Missouri
South Dakota, slapovi na rijeci Big Sioux
South Dakota, stado bizona na ispaši
South Dakota, Corn palace u Sioux Fallsu
South Dakota, ulica u Deadwoodu
South Dakota, sav. država SAD-a (od 1889); 196 576 km2, 770 184 st. Gl. grad Pierre (13 879 st.). Graniči sa sav. državama North Dakota (na S), Minnesotom i Iowom (na I), Nebraskom (na J) te Wyomingom i Montanom (na Z). Proteže su u smjeru I–Z u duljini od 610 km, a u smjeru S–J 395 km. Sred. nizinski prostor (Midwest). Na Z Velike ravnice i gorje Black Hills; najviši vrh Harney Peak (1220 m). Rijeke: Missouri, James, Big Sioux, Red i Minnesota. Na SI mnogobrojna ledenjačka jezera (Traverse, Big Stone i dr.). Ležišta zlata (Homestake; jedna od najvećih u SAD-u), urana, bakra, olova, srebra, nafte, ugljena. Poljoprivreda (kukuruz, pšenica); vodeća sav. država u proizvodnji raži i zobi. Stočarstvo (govedo, ovce, svinje). Drvna, prehr., kovinska, elektron. ind. Tiskarstvo i nakladništvo. Turizam (nac. parkovi Wind Cave i Badlands, rudarski gradić Deadwood, Mount Rushmore s poprsjima četiriju amer. predsjednika i dr.). Veći gradovi: Sioux Falls (140 336 st.), Rapid City (61 888), Aberdeen (23 667), Watertown (20 185) i Brookings (18 216). Prvi Europljani koji su istražili S. Dakotu bili su franc.-kan. istraživači François i Louis Joseph de La Vérendrye (1743). Prvo stalno naselje osnovano 1817. nasuprot današnjem gl. gradu Pierrea. Prije dolaska eur. istraživača i kolonista, na području S. D. obitavala su indijanska plemena (Arikari, Siouxi). God. 1682. S. D. je franc. posjedom proglasio misionar La Salle; daljnji franc. prodori uslijedili su sred. XVIII. st. God. 1762. mirovnim ugovorom u Fontainebleauu pripala Španjolskoj; franc. posjed od 1800–03, kada je pripala SAD-u. Prvo stalno naselje bijelaca osnovano je 1817. kao trg. postaja (Fort Pierre); početkom plovidbe parobroda duž Missourija otpočeo je intenzivniji lov na divljač radi trgovine krznom; sred. XIX. st. intenziviraju se i useljavanja bijelaca između rijeka Big Sioux i Missouri i podižu nova naselja (Bon Homme, Yankton, Vermillion). God. 1861. osnovan je Teritorij Dakota, u sastavu kojega su uključeni teritoriji North i South Dakota. God. 1862–65. velik ustanak Siouxa; 1866–68. ustanak Oglala Siouxa protiv gradnje prometnice koja je prolaskom ugrožavala indijanska područja. Otkrićem zlata kraj Black Hillsa (1874) ponovno jača useljivanje bijelaca, kojemu otpor pružaju Siouxi (pobjeda plemena predvođenih poglavicom Crazy Horseom u tzv. Bitki vitkih stražnjica 1876); mirovnim sporazumom iste god. Siouxi su bijelcima morali prepustiti teritorij Black Hillsa. God. 1889. u Uniju su kao zasebne države primljene dvije Dakote: Sjeverna (North) i Južna (South), koja je tako postala 40. država Unije. Posljednji indijanski rat okončan je masakrom nad Indijancima u bitki na Wounded Knee Creeku 1890.