Operacije je počela njem. vojska koja je, provodeći izmijenjeni Schlieffenov plan, 1/2. VIII. 1914. okupirala neutralni Luksemburg, ali je zapela u Belgiji, što je omogućilo Francuzima da prijeđu u protuofenzivu. Borbe koje su slijedile otvorile su mogućnost Nijemcima da napadnu Pariz, pa su se Francuzi i u međuvremenu pristigli Britanci povukli na r. Marnu. U studenom je propao obostrani pokušaj okruživanja u Flandriji. Bio je to kraj manevarskog rata i prelazak na rovovski način rata s ofenzivama ograničenih razmjera. Pobjeda je tražena i s novim bojnim sredstvima. Nijemci su u travnju 1915. kod Ypresa prvi uporabili bojne otrove. Do kraja 1915. nije bilo značajnih pomaka usprkos velikim borbama i golemim gubicima na objema stranama. U veljači 1916. Nijemci su počeli veliku ofenzivu kraj Verduna koja je trajala do sred. srpnja bez zamjetnog uspjeha. Britanci i Francuzi odgovorili su ofenzivom na r. Sommi od srpnja do studenog u kojoj su prvi put uporabljeni tenkovi, ali njem. obrana nije probijena. U 1917. inicijativa je bila ugl. u rukama Francuza i Britanaca koji su proveli nekoliko neuspjelih operacija. Posljednja je bila potkraj godine kraj Cambraia u kojoj su masovno upotrijebljeni tenkovi. Najveća novina bio je ulazak SAD-a u rat i dolazak prvih amer. snaga na ratište. Izbacivanje Rusije i Rumunjske iz rata Nijemci su iskoristili da pojačaju snage na Zapadu i pokušaju postići rješenje prije masovnog dolaska amer. snaga. Od ožujka do srpnja 1918. Nijemci su u pet ofenziva pokušali postići pobjedu, ali bez uspjeha. Saveznici su u protuudaru od srpnja do sred. rujna primorali Nijemce da se povuku na Siegfriedovu crtu. Istodobno sa savezničkim napadima, u Njemačkoj je u studenom izbila revolucija, proglašena je republika i 11. XI. 1918. potpisana kapitulacija njem. vojske.
Operacije su počeli Rusi jer su Nijemci imali gl. snage na Zapadu. Rusi su u kolovozu 1914. napali Ist. Prusku i Galiciju. Nakon početnih uspjeha u Pruskoj, Rusi su potkraj kolovoza potučeni kraj Tannenberga. Na galicijskom bojištu Rusi su ugl. dominirali nad austroug. vojskom. Do kraja godine okružili su veliku utvrdu Przemyśl i osvojili Karpate. U veljači 1915. Nijemci su potukli Ruse kraj Mazurskih jezera. Rusi su obranili Varšavu i osvojili Przemyśl. U svibnju je počela zajednička njem.-austroug. ofenziva u kojoj je probijena rus. crta kraj Gorlica u podnožju Karpata, što je dovelo do lančanog povlačenja rus. snaga na cijeloj fronti. Slijedilo je frontalno potiskivanje Rusa koje je trajalo do kraja rujna i poč. listopada, kada je crta stabilizirana. Rusi su izgubili Galiciju, Poljsku, Litvu i dijelove Letonije i Bjelorusije. U ožujku 1916. pokušali su ofenzivu koja nije uspjela. Zatim je poč. lipnja slijedio prodor generala Brusilova kraj Luc’ka i u Bukovinu koji je ugrozio austroug. crtu i zaprijetio njezinim potpunim slomom. Morali su intervenirati Nijemci i dovući snage s drugih bojišnica. U rat na strani Antante uključila se i Rumunjska i napala Ugarsku. Stoga su Nijemci težište rata bacili na Rumunjsku i zajedno s bug. i austroug. snagama osvojili Bukurešt. Rus. planove za ofenzivu u proljeće 1917. omela je revolucija u Petrogradu i Moskvi u kojoj je car abdicirao. Ofenziva je započela poč. srpnja probojem austroug. crte i zaustavljena je intervencijom Nijemaca. Uskoro je sred. srpnja počela uspješna austro-njem. ofenziva i Rusi su odbačeni duboko na Istok, što je olakšano izbijanjem Oktobarske revolucije u Rusiji. Poč. prosinca potpisano je primirje između Centralnih sila i Rusije, što je slijedila i Rumunjska. U veljači 1918. Nijemci su obnovili rat protiv Rusije koja je u ožujku prisiljena na nepovoljan mir. Rusi su napustili Poljsku, Litvu, Letoniju i Estoniju, a Ukrajina i Finska postale su zasebne države.
Borbe su počele u kolovozu 1914. napadom austroug. snaga na Srbiju i Crnu Goru. U studenom su austroug. snage prodrle u Srbiju, ali su u prosincu izbačene iz nje u srp. protuudaru. U listopadu 1915. njem., austroug. i bug. snage krenule su u ofenzivu na Srbiju i Crnu Goru i u prosincu 1915. i siječnju 1916. ih okupirale. Srp. se vojska uz velike gubitke povukla preko Albanije na jadransku obalu, gdje su je prihvatili Saveznici i nakon reorganizacije prebacili na Solunsku frontu. Potkraj godine Saveznici su osvojili Kajmačkalan i Bitolj. Do rujna 1918. nije bilo značajnih pomaka. Tada je probijena → Solunska fronta, izbačena iz rata Bugarska i u listopadu oslobođena Srbija.
U svibnju 1915. Italija je napustila Trojni savez i objavila rat Austro-Ugarskoj. Napadi na austroug. crtu počeli su u lipnju i trajali su do kraja godine bez uspjeha. U 1916. bilo je manjih terit. pomaka na objema stranama. Do kraja 1916. Talijani su vratili izgubljeno i osvojili Goricu. U rujnu 1917. prešli su na lijevu obalu Soče i ugrozili Ljubljanu. Zbog toga su poč. studenog austroug. i njem. snage krenule u ofenzivu i u bitki kraj Kobarida potpuno probile tal. crtu i prodrle do r. Piave, gdje su Talijani postavili obrambenu crtu. Austroug. pokušaj proboja Piave u lipnju 1918. nije uspio. Potkraj listopada Talijani su prešli u ofenzivu i kraj Vittorija Veneta probili austroug. crtu, nakon čega je 3. XI. potpisano primirje.
U kolovozu 1914. Turska je prešla na stranu Centralnih sila. Do kraja godine ratovala je s Rusijom bez terit. pomaka. U 1915. položaj Turske se pogoršao zbog rus. pritiska na Kavkazu i u Kaspijskome moru, te brit. pritiska u Iranu. Brit.-franc. desantna operacija na Dardanelima završila je u prosincu neuspjehom. U 1917. gl. borbe bile su u Mezopotamiji i Palestini u kojoj su Britanci potkraj godine osvojili Gazu, Jafu i Jeruzalem. U rujnu 1918. počela je brit. ofenziva u Palestini. Do kraja listopada osvojeni su Damask i Alep i presječene logističke prometnice tur. snaga u Mezopotamiji, što je dovelo do raspada tur. snaga u prednjoj Aziji.
Na Sjev. moru Britanci su blokirali njem. obalu i do kraja 1914. ograničili njem. krstarički rat. U veljači 1915. Nijemci su počeli neograničeni podmornički rat, da bi ga ograničili u rujnu nakon prosvjeda SAD-a i drugih neutralnih zemalja. U neodlučenoj bitki kraj Jyllanda 31. V/1. VI. 1916. propao je njem. pokušaj da dobije rat na moru. U veljači 1917. Nijemci su objavili neograničeni podmornički rat, a Britanci su odgovorili uvođenjem sustava konvoja i jačanjem protupodmorničke borbe.
Do kraja 1914. Nijemci su izgubili sve svoje kolonije u Aziji i Tihom oceanu. Slično se dogodilo i u Africi, s izuzetkom Kameruna, u kojem su borbe trajale do veljače 1916, a u Njemačkoj Ist. Africi do kraja rata 1918.