Sibir, željeznički promet u zapadnom Sibiru
Sibir, Novosibirsk, gradski park
Sibir, plinovod u sjevernom Sibiru, poluotok Jamal
Sibir (tatarski: “uspavana zemlja”), ruski i dijelom kazahstanski (krajnji jugozapad) dio sjeverne Azije između Urala na zapadu i Tihog oceana na istoku, te Sjevernoga polarnog mora na sjeveru i rubnih gora srednje Azije na jugu; obuhvaća oko 1/4 azijskoga kopna, U širem smislu Sibir zauzima oko 13,5 milijuna km2, dok u užem (takozvani ruski Sibir, između Urala i rijeke Lene) zauzima oko 6,5 milijuna km2. Dijeli se na 4 područja: Zapadnosibirsku nizinu, Srednjosibirski ravnjak, Istočnosibirsko planinsko područje (takozvani ruski Daleki istok) i Bajkalsku regiju. Zapadnosibirska nizina proteže se od Urala na zapadu do rijeke Jenisej na istoku. Izrazito nizinsko područje porječja rijeka Oba i Jeniseja, većim dijelo močvarno. Srednjosibirski ravnjak proteže se između Jeniseja na istoku i Lene na zapadu. Uglavnom ravnjaci na 300 do 1200 m visine ispresijecani riječnim tokovima koji se spuštaju prema sjeveru u Sjevernosibirsku nizinu uza Sjev. polarno more. Istočnosibirsko planinsko područje koje se proteže između doline rijeke Lene i Tihog oceana sastoji se od nekoliko većih planinskih nizova (2500–3000 m), močvarna nizinskog područja uz Sjev. ledeno more i poluotočnog prostora Čukotskog poluotoka i Kamčatke na krajnjem I. Najmanja od četiriju regija je Bajkalska regija (oko Bajkalskoga jezera na J sred. dijela Sibira). Klima izrazito kontinentalna; zime su duge, vrlo hladne i suhe s najnižom temp. na sjev. polutki Zemlje (Verhojansk, apsolutni minimum -69,8 °C), a ljeta kratka i razmjerno topla. Temperature i količina padalina ugl. se smanjuju od Z prema I. Duž obale Sjev. ledenoga mora pružaju se tundre, ali najveći dio zauzima pojas tajga (nerijetko močvarna, osobito u zap. dijelu). U juž. dijelu razvijene su šumo-stepa i prava stepa. Sibir je područje porječja velikih rijeka: Ob (s Irtišem), Jenisej, Lena, Kolima (teku prema Sjev. ledenom moru), Amur (ulijeva se u Tihi ocean). Najveći dio stanovništva čine Rusi; ostalo su Neneci, Kazasi, Burjati, Jakuti, Čukči i druge manje etničke skupine. Stanovništvo je pretežito urbano (> 65%); najveći gradovi: Novosibirsk, Omsk, Krasnojarsk, Irkutsk, Barnaul, Novokuznjeck. Prir. bogatstva Sibira su golema; velike zalihe ugljena, nafte i zemnoga plina, dijamanata, željezne rude, zlata i dr. Razvoj teške ind. nakon II. svj. rata (veliki industr. kombinati); crna i obojena metalurgija, proizvodnja strojeva, papirna, kem. i petrokem., drvna ind.; velike hidroelektrane i termoelektrane. Naseljavanje i gospodarsko iskorištavanje Sibira omogućila je izgradnja velikih prometnica: Transsibirske, Južne i Srednjosibirske želj. pruge, Bajkalsko–amurske magistrale (BAM), velikih naftovoda i plinovoda te korištenje Sjev. morskoga puta (Murmansk–Vladivostok), kao i velikih sibirskih rijeka (u ljetnom razdoblju). Veliko je značenje zrakoplovnog prometa. Tragovi ljudskog naseljavanja datiraju duboko u prapovijest. Na juž. dijelu Sibira u ←III. st. razvila se afanasjevska kultura (poljodjelstvo, obrada kovina). U ←II. st. sajansko-altajska plemena pokorili su Huni. U VI. st. u juž. Sibiru ustrojen je Turski Kaganat; u IX. i X. st. država Kirgiza na Jeniseju. Za Džingis-kana najveći dio S. ulazi u sastav mongolske države. Poslije zap. Sibir ulazi u sastav Zlatne Horde i Sibirskoga Kanata. Od XI. st. rus. trgovci iz Novgoroda uspostavljaju gosp. veze s nekim sibirskim plemenima (trgovina kožama i krznom). Nakon pokoravanja Novgoroda (1478) ekspanziju prema Sibiru nastavlja Moskva; 1555. sibirski kan priznaje vlast Rusije. Važnu ulogu u ruskom prodoru u Sibir imao je kozački ataman Jermak (1581–85). Godine 1598. dokinut je Sibirski Kanat, čime je otvoren put punom ruskom prodoru. U doba carizma S. je područje progonstva i zatočeništva političkih nepoćudnika; nakon Oktobarske revolucije 1917. poprište borbi između sovjetskih postrojba te bjelogardijaca i stranih intervencionista. Godine 1920. uspostavljena je Sovjetska Republika Dalekog Istoka. Područja koja su privremeno zauzeli Japanci (uzmorje istočnoga Sibira) priključena su Rusiji 1922.