Sicilija (tal. Sicilia, ant. Trinacria), otok u Sredozemnome moru i istoimena regija (s otocima Egadi, Lipari, Pelagie i Panteleria) u juž. Italiji, od tal. kopna odijeljen Mesinskim prolazom; 25 708 km2 (samo otok 25 460 km 2; najveći u Sredozemlju), 5 135 871 st. Gl. grad i vodeća luka Palermo. Otok je pretežno gorovit, na S su gorja Nebrodi i Madonie. Na I aktivni vulkan Etna (3323 m). Šume prekrivaju tek 4% otoka. Brojne rijeke kratka toka, najveća Simeto. Na nižim dijelovima padina uzgoj maslina, vinove loze, badema i agruma (naranče, limun). U nizinskom dijelu uzgoj pšenice. Proizvodnja vina i maslinova ulja. Ribarstvo (tunj, sardine, spužve i koralji). Ležišta sumpora. Petrokem. ind.; rafinerije u Siracusi, Cataniji, Ragusi i Geli. Izvozi sumpor, voće, povrće, vino, maslinovo ulje i ribu; uvozi ugljen i željezo. Turizam. Česti potresi i erupcije Etne. Veći gradovi i luke: Catania (307 335 st.), Messina (237 960) i Siracusa (127 668). Drevne stanovnike Sicilije Sikance od konca ←II. tisućljeća potiskuju na I Sikuli, a na SZ Elimljani i Feničani. U ←VII. i ←VI. st. jaka grč. kolonizacija (Sirakuza, Selinunt, Gela, Akragas, Zanke, Mile, Himera i dr.). Od pol. ←VI. st. Kartažani stječu nekoliko uporišta u zap. Siciliji (Palermo), što dovodi do sukoba s Grcima. Za tiranina Dionizija Starijeg (←406–←367) S. postaje moćna pom. država; širi se na J Italije i na neke otoke na ist. obali Jadrana (Vis, Hvar). Od poč. ←III. st. jača utjecaj Kartage; od ←241. S. postaje rim. provincija (“žitnica Rima”). U V. st. Sicilijom vladaju Vandali i Goti, 535. Bizant, u IX. st. osvajaju je Arapi. Od 1061–91. otok zaposjedaju Normani, koji ga u prvoj pol. XII. st. sjedinjuju s vojvodstvima Kalabrijom i Apulijom u Kraljevstvo Sicilije; 1194. ženidbenim vezama stječe ga dinastija Hohenstaufen. Procvat za vladanja rim.-njem. cara Fridrika II. God. 1266. pogiba Hohenstaufovac Manfred, a S. zauzima Anžuvinac Karlo I. Nakon Sicilijanske večernje 1282. anžuvinska je vlast oborena, a S. je zavladao aragonski vladar Pedro III. God. 1442–58. ponovno sjedinjena s Napuljem u Kraljevstvo obiju Sicilija; 1504. dolazi pod španj. vlast i njome upravlja španj. potkralj. Utrechtskim mirom 1713. S. stječu savojski vojvode, ali je ubrzo ustupaju Habsburgovcima u zamjenu za Sardiniju. Bečkim mirom 1735. Austrija je S. i Napulj prepustila vladarima iz španj. dinastije Bourbon. Njihovu je vlast oborio G. Garibaldi 1860; od 1861. dio Kraljevine Italije. U II. svj. ratu poprište teških borbi (saveznički desant 1943); ustavom iz 1947. S. stječe proširenu autonomiju.
Sicilija, Taormina
Sicilija, vulkan Etna
Sicilija, Ragusa, Ibla
Sicilija, grčki hram Segesta
Sicilija, amfiteatar u Taormini
Sicilija, Siracusa, Castello Maniace