 |
|
| Službeni naziv: | Republika Singapur, mandarinski kineski Hsin-chia-p’o Kung-ho-kuo, malajski Republik Singapura, tamilski Singapore Kudiyarasu, engl. Republic of Singapore |
| Površina: | 699,4 km2 |
| Stanovništvo | (procj. 2007): 4 483 900 st. (6411,1 st./km2); 100% gradsko |
| Glavni grad | Singapore, 3 654 100 st. (procj. 2007) |
| Upravna podjela | 5 okruga (sjeveroistočni, sjeverozapadni, jugoistočni, jugozapadni i središnji) |
| Službeni jezici | (mandarinski) kineski, malajski, tamilski i engleski |
| Valuta | singapurski dolar (SGD) = 100 centa |
Singapur, otočna državica u jugoist. Aziji, između Malezije (Malezijski poluotok) i Indonezije (otočje Riau); ima 193 morske obale.
Prirodna obilježja
Singapore
Singapore
S. se nalazi ispred jugoist. obale Malajskog poluotoka (odvojen do 5 km širokim Johorskim prolazom), na juž. ulazu u prometno vrlo važan Malajski prolaz. Obuhvaća otok Singapore (545 km2) i 54 manja otoka, od kojih je polovica naseljena. Otok Singapore čine blago valoviti brežuljci (gotovo 2/3 otoka do 15 m n.m.; najviši vrh Timah, 166 m). Njegovi istaknuti dijelovi građeni su od granitnih stijena; juž. i ist. strana otoka većinom su ravne, izgrađene od riječnih i morskih nanosa. Nakon 1967. nasipavanjem mora dobiveno je ukupno o. 100 km2 novog zemljišta, no potkraj XX. st. nasipavanje je ograničeno iz ekol. razloga. Klima ekvatorska (S. se nalazi o. 140 km s od ekvatora), s ujednačenim visokim temp. (26–28 °C) i obiljem oborina (o. 2400 mm/g.) tijekom cijele godine. Na otocima nema većih tekućica; nekoliko jezera. Više od pol. količina pitke vode uvozi se iz Malezije. Izvorna trop. kišna šuma očuvana je samo u NP Bukit Timah (75 ha); na SZ manja područja šuma mangrova. Veći je dio otoka urbaniziran.
Stanovništvo
Zahvaljujući dugoj povijesti doseljavanja, izrazito je šaroliko. Vodeće etničke skupine nisu homogene (redovito iz nekoliko različitih govornih i kulturoloških regija svoje domovine). Većinsko st. čine Kinezi (77%), slijede Malajci (14%), Indijci (8%) i ostali (1%; Europljani, Arapi, Indonežani, Filipinci, Tajlanđani i dr.). Zbog miješane etničke strukture čak su 4 jezika službena: (mandarinski) kineski, malajski, tamilski i engleski (uprava, trgovina, ind.). Uz njih još se govori i različitim kin. dijalektima. S. je druga zemlja u svijetu (iza Monaka) prema gustoći naseljenosti, sa stopostotnim udjelom grad. stanovništva. U kolon. razdoblju u gradu su etničke skupine živjele u odvojenim četvrtima. Zbog velikog nedostatka stanova, 1960. osnovan je Odbor za stamb. izgradnju i razvoj, koji je vodio najveći projekt izgradnje društv. stanova u Aziji. Umjesto nekadašnjih grad. četvrti, izgrađeni su neboderi i stamb. blokovi, a izvan grad. središta 16 satelitskih naselja s 50 000–250 000 st. Od 1900. do 1970. broj st. se udeseterostručio, do II. svj. rata prije svega zbog doseljivanja, a 1950-ih zbog visoke stope nataliteta (do 43‰). U 1960-ima strogo se ograničavalo rađanje, a od 1987. potiču se obitelji s jednim dijetetom. Rezultat je današnja niska stopa nataliteta (9,2‰). Stopa fertiliteta najniža je u svijetu (1,07). Zbog visoke razvijenosti, dobrih uvjeta života i izrazito dobre zdravstv. zaštite, stopa mortaliteta također je niska (4,4‰), dok je stopa smrtnosti dojenčadi najmanja u svijetu (2,3‰). Polaganom porastu stanovništva (12,7‰) pridonosi i pozitivna migracijska bilanca (8‰). Društvo je na pragu starenja s najvećim udjelom (75,9%) zrelog (15–64 g.) stanovništva u svijetu; mlađih od 15 g. je 15,2%, dok je starijih od 65 g. 8,5%. Očekivano trajanje života jedno je od najvećih u svijetu i iznosi 81,8 g. Religijska struktura rezultat je složene etničke strukture: budisti (42%), kršćani (15%), sunitski muslimani (15%), taoisti (9%), hinduisti (4%); vjerski neopredijeljenih je o. 15%. Dobro razvijen sustav osnovnog, sr. i visokog obrazovanja; vrlo visoka pismenost stanovništva od 92,5%.
Gospodarstvo
S. ima visoko razvijeno i uspješno tržišno gospodarstvo te je jedna od najuspješnijih nekadašnjih eur. kolonija. Usprkos nedostatku prir. resursa i malenu domaćem tržištu, S. je dosegao zavidan gosp. razvoj. Gl. uzroci uspjeha: izrazito povoljan prom. položaj, polit. stabilnost, visokokvalificirana i nezahtjevna radna snaga te pragmatična gosp. politika. Gospodarstvo je temeljeno na uslužnim djelatnostima i na izvozno usmjerenoj visokovrijednoj te radnointenzivnoj prerađivačkoj ind.: elektron., računalna, farmaceutska, med., kem. i petrokem., prehr., brodograđev., duhanska. Zbog liberalnog tržišta, niskokoruptivnog i stabilnog okruženja, S. je vrlo privlačan za strana ulaganja i u njemu djeluje više od 4000 stranih poduzeća s više od polovice svih zaposlenih i polovicom vrijednosti izvoza (u industriji o. 70% neposrednih stranih ulaganja, prednjače SAD i Japan). No, unatoč otvorenosti slobodnom protoku kapitala, gospodarstvo je pod velikim i neposrednim nadzorom države jer je u njezinu vlasništvu 3/4 ukupnog zemljišta te raspolaže viškovima novca od poreznih prihoda te zdravstv., mirovinskih i soc. fondova. Poljoprivreda nije znatna, provodi se na o. 700 ha; povrtlarstvo, voćarstvo, peradarstvo; ribarstvo; uzgoj orhideja i akvarijskih riba za izvoz. S. je 2. luka u svijetu (iza Shanghaija) prema ukupnom prekrcaju tereta u luci (2006. g. 448,2 mlrd. t) i 1. kontejnerska luka svijeta (24,79 mil. kontejnera 2006). U uslužnim je djelatnostima zaposleno više od 3/4 radne snage, a one ostvaruju o. 2/3 vrijednosti BNP-a, najviše financ. usluge, trgovina te promet i veze. S. je jedno od najvećih svj. financ. središta. Najvažnije financ. ustanove: Azijska dolarska burza (ADM, osn. 1968), na kojoj se trguje stranim valutama i kapitalom, te singapurska burza vrijednosnih papira. U S. posluje i o. 150 domaćih i stranih banaka. S. godišnje posjeti o. 6,5 mil. stranih turista. S. ima stalnu pozitivnu vanjskotrgovinsku bilancu te ulaže mnogo novca u zemlje Juž. i Jugoist. Azije te Europe. Gl. vanjskotrgovinski partneri: Malezija, SAD, Kina, Indonezija, Japan, Tajvan.
BNP (2006): 122,1 mlrd. USD
Udio BNP-a po sektorima (2006):
poljoprivreda 0,1%, industrija 33,8%, usluge 66,1%
Udio zaposlenih po sektorima (2003):
poljoprivreda 0,2%, industrija 24,1%, usluge 75,6%
Nezaposlenih (2006): 3,1%
Inflacija (2006): 1%
Realan rast gospodarstva (za 2004): 8,4%
Uvoz (procj. 2006): 246,1 mlrd. USD
Izvoz (procj. 2006): 283,6 mlrd. USD
BNP (2006): 122,1 mlrd. USD
Udio BNP-a po sektorima (2006):
poljoprivreda 0,1%, industrija 33,8%, usluge 66,1%
Udio zaposlenih po sektorima (2003):
poljoprivreda 0,2%, industrija 24,1%, usluge 75,6%
Nezaposlenih (2006): 3,1%
Inflacija (2006): 1%
Realan rast gospodarstva (za 2004): 8,4%
Uvoz (procj. 2006): 246,1 mlrd. USD
Izvoz (procj. 2006): 283,6 mlrd. USD
Povijest
Otok su u prošlosti Indijci nazivali Simhapura (Lavlji grad), a Malajci Tumasik (XIII. stoljeće). Do XI. stoljeća u sastavu države Shrivijaya sa sjedištem na Sumatri. Od XI. do XIV. stoljeća za vlast nad Singapurom sukobljavaju se južnoindijsko kraljevstvo Cola i kraljevstvo Majapahit s Jave. Potonje ga zauzima sredinom XIV. stoljeća. Početkom XVI. stoljeća zauzimaju ga Portugalci, potom pripao sultanatu Johore. Godine 1824. Britanska istočnoindijska kompanija otkupila je cijeli otok od vladara Johorea; 1826. Singapur je s Malaccom i Penangom sjedinjen u upravnu jedinicu nazvanu Straits Settlements; od 1867. britanska krunska kolonija. Tijekom XIX. stoljeća prerasta u jednu od najjačih luka svijeta. Između dvaju svjetskih ratova tamošnja pomorsko-zračna baza glavno je britansko uporište na Dalekom istoku. U veljači 1942. otok zauzimaju Japanci; Britanci ga ponovno osvajaju u rujnu 1945. Godine 1946. Singapur je odvojen od britanske krunske kolonije Malaje, 1955. stječe ograničenu autonomiju sa zakonodavnom skupštinom. Na izborima 1959. pobjeđuje Stranka narodne akcije (PAP) na čelu s Leejem Kuanom Yewom (1923–2015); iste godine Singapur je proglašen autonomnom državom u sastavu Commonwealtha. Velika Britanija zadržala je resore obrane i vanjskih poslova. Punu neovisnost stječe 1963; iste godine pristupa Malajskoj Federaciji (do 1965). Godine 1965. Singapur je proglašen republikom; prvi predsjednik Yusof bin Ishak; 1971. predsjednikom je postao Benjamin Henry Sheares. Predsjednici nakon njega: Devan Nair (1981–85), Wee Kim Wee (1985–93), Ong Tenh Chong (1993–99), S. R. Nathan (1999–2011), Tony Tan Keng Yam (od 2011). Dominantan utjecaj u političkom životu ima Stranka narodne akcije. Od 1960-ih do 1990. glavnu ulogu u politici Singapura imao je predsjednik vlade Lee Kuan Yew, koji je tada odstupio i predao premijersku dužnost Gohu Choku Tongu. Godine 2004. predsjednik vlade postao je Lee Hsien Loong, najstariji sin Leeja Kuana Yewa.