Sinj, crkva Gospe Sinjske
Sinj, grad i središte gradskoga upravnog područja, u Splitsko-dalmatinskoj županiji, u Dalmatinskoj zagori, 35 km sjeveroistočno od Splita. Leži u Cetinskoj krajini, na zapadnom rubu Sinjskoga polja, na 326 m nadmorske visine. Grad ima 11 478, a gradsko upravno područje 24 826 stanovnika (2011). Trgovačko je, industrijsko i prometno središte. Poljodjelstvo; stočarstvo. Tekstilna, građevinska industrija; prerada plastičnih masa, tvornica konca. Turizam; → Sinjska alka. Župna crkva Gospe Sinjske (1698, obnovljena potkraj XVIII. st. nakon nekoliko požara i potresa) s franjevačkim samostanom iz XVIII. st. u kojem se nalazi bogata arheološka, etnografska i prirodoslovna zbirka. Muzej Cetinske krajine (arheološka, etnografska i alkarska zbirka). Ostatci iz rimskoga razdoblja (žrtvenik). Tvrđava Kamičac (XVIII. st.). Sportska zračna luka. Tragovi naseljenosti od prapovijesti. Razvio se na mjestu ilirskoga naselja Setovia. U rimskom razdoblju Osinium. Konstantin Porfirogenet spominje ga kao središte Cetinske župe. Imenom Sinj prvi se put spominje 1345 (Castrum Zyn). U XIV. i XV. st. u posjedu knezova Bribirskih, Nelipčića, Frankapana i grofova Celjskih. Osmanlije ga osvajaju 1524; u njihovu posjedu do 1686, kada ga osvajaju Mleci. Veneciji pripao 1699 (Karlovački mir) i pod njezinom vlašću ostao do 1897, kada dolazi pod vlast Austrije. Od 1852. u gradu djeluje franjevačka gimnazija (tada jedina u Dalmaciji), u kojoj se nastava odvijala na hrvatskom jeziku. U Drugom svjetskom ratu bio je pod talijanskom odnosno 1943–44. pod njemačkom okupacijom. Rodno je mjesto hrvatskoga pjevača pop i jazz glazbe i skladatelja Drage Diklića.