Sion, ostaci utvrđenoga grada
Sion (hebrejski: Cîjôn), brežuljak u Jeruzalemu. Isprva se tako nazivao brežuljak u južnome dijelu Jeruzalema, na kojem je ležao predizraelski utvrđeni grad Jebusejaca, što ga je bio osvojio David (Davidov grad). Poslije se naziv protegao i na sjeverni brežuljak, identificiran s brdom Morijom, kada je ondje izgrađena akropola s hramom i kraljevskim dvorom. Tako “brdo Sion” postaje simboličan naziv za Jeruzalem, kao nacionalno, vjersko i političko središte, i za Hram koji veličaju sionski psalmi. Proroci navješćuju ideju o Sionu
kao cilju hodočašća svih naroda. Nakon pada Jeruzalema i razorenja Hrama (←587) te odlaska u babilonsko sužanstvo, Sion je simbol “božjega grada”, izraelske slobode i spasenja. Razorenjem Jeruzalema 70. i raseljivanja Židova, povratak na Sion postaje dio mesijanskog očekivanja, glavna nada i članak vjere tijekom povijesti izraelskoga naroda. Po Sionu (odnosno Cionu) prozvan je i
–> cionizam, pokret okupljanja i nacionalnog preporoda Židova.
kao cilju hodočašća svih naroda. Nakon pada Jeruzalema i razorenja Hrama (←587) te odlaska u babilonsko sužanstvo, Sion je simbol “božjega grada”, izraelske slobode i spasenja. Razorenjem Jeruzalema 70. i raseljivanja Židova, povratak na Sion postaje dio mesijanskog očekivanja, glavna nada i članak vjere tijekom povijesti izraelskoga naroda. Po Sionu (odnosno Cionu) prozvan je i
–> cionizam, pokret okupljanja i nacionalnog preporoda Židova.