Sisak
Sisak, Bitka kod Siska, 1593.
Sisak, grad te gradsko upravno i županijsko središte, u Sisačko-moslavačkoj županiji, u središnjoj Hrvatskoj, 48 km jugoistočno od Zagreba, u blizini utoka rijeke Kupe u Savu; leži na 99 m apsolutne visine. Grad ima 33 322, a gradsko upravno područje 47 768 stanovnika (2011). Crna metalurgija. Kemijska, petrokemijska (rafinerija), tekstilna, drvna, kožna i prehrambena industrija; proizvodnja građevinskoga materijala. Remont brodova. Najveće riječno pristanište u Hrvatskoj i središte riječnoga brodarstva (Dunavski Lloyd). Gradski muzej s arheološkom, etnografskom, numizmatičkom i drugim zbirkama. Trokutasta tvrđava Grad (XVI. st.). Crkva Uzvišenja Svetoga križa (XVIII. st., od 2009. katedrala). Razvio se kao ilirsko-keltsko naselje Segestica, u meandru ušća rijeke Kupe, kod utoka Odre u Kupu, na poluotoku Pogorelcu. Rimski car Oktavijan uništio je 35. pr. Kr. Segesticu. Na suprotnoj obali Kupe, za vladavine cara Tiberija, podignut je novi antički grad Colonia Flavia Siscia. U II. st. pr. Kr. promijenio je naziv u Colonia Septimia Siscia Augusta; 297. postao je glavni grad provincije Donje Panonije (Pannoniae Saviae) te baza za rimsku brodarsku riječnu flotu. U III. st. bio je sjedište ranokršćanske biskupije. Za provala Avara i Slavena sredinom VI. stoljeća izgubio je značenje. U IX. st. postao je sjedište Ljudevita Posavskog. U XII. st. bio je u posjedu zagrebačkoga Kaptola. Za obranu od Osmanlija na utoku Kupe u Savu podignuta je trokutasta utvrda s trima kulama. Osmanlije su ovdje poraženi 1593. Dolaskom željeznice 1862. počeo je gospodarski razvoj grada. U šumi Brezovici 22. VI. 1941. osnovana je prva antifašistička postrojba u Europi – Sisački partizanski odred. Tijekom Domovinskoga rata 1991. i 1992. često je bio izložen topničkim napadima srpskih postrojba. Stradao je velik broj civila, oštećeni su crkva Uzvišenja Svetoga križa i nekoliko zgrada u povijesnoj gradskoj jezgri.