slobodno zidarstvo

slobodno zidarstvo, framasonstvo, društv. pokret nastao u liberalnim krugovima u razdoblju prosvjetiteljstva. U svojoj ideologiji i simbolici pozivao se na drevno podrijetlo iz raznih ant. i orijentalnih kultova (ant. misterije, kabala i sl.) te nastavljao na tradiciju srednjovj. zidarskih cehova po kojima uzima i naziv te simbole (šestar i trokut). Iako je zastupao stanovite liberalne i antiklerikalne ideje, tajnovit način organizacije često ga je svodio na interesnu zajednicu za međusobnu potporu svojih članova, ugl. pripadnika društv. elite. Osnovna organizacijska struktura s. z. je loža (“radionica”), a lože unutar jedne zemlje organizirane su u veliku ložu, na čelu koje se nalazi Veliki meštar. Neke zemlje imaju više takvih loža (npr. Vel. Britanija). Članstvo je rangirano kroz tri stupnja (šegrti, djetići, majstori) po tzv. Ivanovoj opservanciji, ali može biti i do 33 stupnja po tzv. škot. opservanciji. Prijam se obavlja u elaboriranim, pseudomističnim obredima i ritualima s makabrističkom simbolikom (lubanje, mrak, svijeće, noževi i sl.), a članstvo se međusobno legitimira tajnim znakovima i gestima (“tajna rukovanja”). Proces organizacije s. z. počinje potkraj XVII. st. da bi poč. XVIII. bile organizirane prve velike lože (London 1717, Pariz 1725, Madrid 1729, Bordeaux 1732, Petrograd 1732, Hamburg 1733, Firenca 1733, Boston 1733). U Hrvatskoj se s. z. pojavljuje u drugoj pol. XVIII. st., a uvode ga časnici koji su sudjelovali u Sedmogodišnjem ratu (1756–63). Oni osnivaju i prvu ložu u Glini 1759. zvanu Ratno prijateljstvo (L’amitié de Guerre, Zur Kriegsfreundschaft). Tijekom XVIII. st. osnovano je više loža, a 1777. u dvorcu Brezovici kraj Zagreba utemeljena je i Hrv. velika loža, kojoj je prvi veliki meštar bio grof Ivan Drašković. Nakon zastoja izazvanog progonima i pritiscima nakon izbijanja Francuske revolucije te prijetnje izopćenja iz Crkve, s. z. u Hrvatskoj obnavlja se u drugoj pol. XIX. st. Pod udarom fašist. režima, također i nakon II. svj. rata, rad loža je obustavljen, a pokret kao takav gubi na značenju, da bi u smanjenom opsegu bio obnovljen poč. 1990-ih.
Pogledaj natuknicu u drugim edicijama: