Smith, Adam, škotski ekonomist i filozof (Kirkcaldy, 16. VI. 1723 – Edinburgh, 17. VII. 1790). Profesor logike i etike u Glasgowu. U etici zagovarao altruistička načela u knjizi Teorija moralnih osjećaja (1759). Ljudskoj naravi svojstven egoizam ograničen je time što je toj naravi svojstvena i sućut. Smith je autor najpoznatijeg i jednog od najutjecajnijih ekonomskih djela Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda (1776). Djelo je enciklopedija dotadašnjega znanja o ekonomiji s autorovim originalnim pristupom kojim počinje razvoj moderne ekonomske misli. Pobornik radne teorije vrijednosti. U radu dolazi i do vrlo jednostavne teorije troškova proizvodnje. Zagovornik je “slobodne ruke”, odnosno slobodnoga tržišta bez upletanja države. Državna intervencija u gospodarstvo može samo naškoditi i prouzročiti nove probleme. Tržište smatra alokatorom proizvodnih resursa. Nasuprot državnom protekcionizmu koji su prije njega kreirali merkantilisti, zagovara potpuni liberalizam i u međunarodnoj razmjeni. Tvorac je prve teorije koja objašnjava izvore i efekte međunarodne trgovine, takozvane teorije apsolutnih prednosti. Mnogi ekonomisti slijede njegovo učenje ili naspram njega razvijaju vlastita shvaćanja: D. Ricardo, K. Marx, J. B. Say, R. Th. Malthus i drugi.