Tien Shan (također Tian Shan), planinski masiv u Središnjoj Aziji; pruža se od Pamira na JZ prema SI duž granice između Kirgistana, Kazahstana i Kine. Pruža se u smjeru Z–I u dužini od 2500 km. Na S omeđen juž. kazahstanskim nizinama i nizinom Junggar, na JI Tarimskom zavalom. Od Pamira na JZ odvojen dolinama Alai i Gissar. Tien Shan uključuje i planine Chu-Ili i Qarataū. Prosječna visina 4000 – 5000 m. Najviši vrhovi leže u središnjem dijelu; Pik Pobedi (Vrh pobjede, 7439 m) i Han-Tengri (6995 m). Građen od škriljevaca, gnajsa, granita i metamorfnih stijena. Cijelom dužinom masiva pruža se rasjedna linija (zabilježeno nekoliko jakih potresa od kraja XIX. st.). Prosječne siječanjske temp. su negativne; na visinama iznad 4200 m ljetne temp. su ispod 0 °C. Prosječna godišnja količina padalina na zap. padinama iznosi 710–790 mm (ponegdje 1500 – 1600 m), a na ist. padinama i u središnjim kotlinama 200 – 300 mm. Brojni ledenjaci; najveći su Južnij Inil’ček (59,2 km) i Sjevernij Inil’ček (38,4 km) na području Han-tegrija. Gl. rijeke pripadaju porječjima r. Syr-Dar’je (Aralsko jezero), Ili (Balakaško jezero) i Tarima. Najveće jezero Issyk-Kul’ tektonskog porijekla, slano; brojna manja ledenjačka jezera. Šume i pašnjaci na visinama većim od 1500 m; prevladava oskudna pustinjska i stepska vegetacija. Plodna dolina r. Ili na 900 m n.m. Poljoprivr. omogućena navodnjavanjem; uzgoj pamuka, pšenice, krmnog bilja, voća, stočarstvo. Ležišta nafte, plina i ugljena u nižim predjelima; ležišta antimona, cinka, nikla, volframa, olova i merkurija u višim predjelima. Izgrađene brojne hidroelektrane (najviše na r. Narin) i sustavi za natapanje. Važan prom. put vodi preko prijevoja i spaja Kashi (Kashagar) u Kini sa gl. gradom Kirgistana Bishkekom. Preko prijevoja Junggar vodi želj. pruga (spaja Kinu i Kazahstan); jezero Issyk-Kul’ i r. Ili koriste se kao vodeni prometni putovi. Zaštićeno područje Čatkalskog masiva.