Stuttgart, rezidencijalni dvorac grofova Württemberg iz XVI. st.
Stuttgart, gl. grad sav. zemlje Baden-Württemberg, jugozap. Njemačka; 588 477 st. Leži na r. Neckar, između Schwarzwalda na Z i Schwäbische Alba na J. Tragovi pretpov. i rim. naseljenosti u blizini Bad Cannstatta (danas predgrađe Stuttgarta). Današnji grad osn. u X. st. kao Stoutgarten. U XIII. st. u sastavu Württemberga razvija se kao vinogradarsko središte. Od 1320. sjedište grofovija Württemberga; od 1428. gl. grad grofovije, vojvodstva, kraljevine i zemlje Württemberg. Nakon Tridesetogodišnjeg rata (1618–48) i invazije franc. kralja Luja XIV. (1681–84) izgubio na važnosti. Ubrzano se počeo razvijati u vrijeme industr. revolucije u XIX. st. God. 1849. u S. je zasjedao krnji parlament Njem. saveza. Teško stradao u II. svj. ratu. Raznolika ind.: tekst., prehr., kem., automobilska (Mercedes-Benz), elektron. (Bosch), papira, preciznih instrumenata, luksusne drvne i kožne galanterije, glazbala. Vinarstvo. Želj. i cestovno čvorište; riječna i međunar. zračna luka. Nakladništvo. Turizam. Sveučilište, tehnol. i arhitektonski fakultet, glazbena i likovna akademija. Grad. i pov. muzeji, galerije slika. Kazalište, Opera, opservatorij. Lječilišta i punionice mineralne vode u Bad Cannstattu i Bergu. Dvorac iz XIII. st. (obnovljen u XVI. st.), got. crkva iz XV. st., brojne palače iz XVII, XVIII. i XIX. st. Grad. vijećnica, televizijski toranj, Stuttgarter Liederhall (koncertna i kongresna dvorana) primjer je moderne arhitekture XX. st.