 |
|
| Službeni naziv: | Kraljevina Svazi, Umbuso we Swatini (svazi), Kingdom of Swaziland (engl.) |
| Površina: | 17 363 km2 |
| Stanovništvo | (procj. 2007): 1 173 758 (67,6 st./km2); 30% gradsko |
| Glavni grad | Mbabane, 81 312 st. (procj. 2007) |
| Upravna podjela | 4 distrikta |
| Službeni jezik | svazi (siSwati) i engleski |
| Valuta | ilangeni (SZL) = 100 centa |
Svazi, država u unutrašnjosti juž. Afrike, površinom jedna od najmanjih na afr. kontinentu, graniči na I s Mozambikom, a na JI, J, Z i S s Južnoafr. Republikom; o. 80 km udaljena od Indij. oceana.
Prirodna obilježja
nizina Ezulwini
Mbabane
Zahvaljujući vrlo dugoj i složenoj geol. prošlosti, na razmjerno maloj površini susrećemo se s raznolikošću reljefa, klime i vrsta tala. U reljefu Svazija, idući od reljefno višeg Z prema nižem I, mogu se izdvojiti četiri regije. Najzapadnija je gorje Visoki Veld ili Inkangala (Ngwenya, 1828 m; Emlembe, 1862 m, najviši vrh Svazija), građeno od granita, metamorfnih stijena (kvarcit) i pješčenjaka, koje obuhvaća o. 30% površine zemlje. U sred. dijelu pruža se umjereno raščlanjeno pobrđe Srednji Veld ili Inkabave (600–800 m), s brojnim riječnim dolinama, građeno od granita i gnajsa, koje obuhvaća o. 1/4 površine, te većinom zaravljen teren Niskoga Velda ili Bushvelda (120–305 m), koji obuhvaća o. 40% Svazija. Na krajnjem I zemlje nalazi se gorje Lubombo (600–900 m), koje se strmo izdiže iz Niskoga Velda. Gorje je duboko ispresijecano trima rijekama: Umbuluzi, Usutu i Ingwavuma. Geološki najstarije stijene su na Z, a najmlađe na I. Klima je suptropska, s obilnim padalinama tijekom godine. U najvišim predjelima godišnja količina varira između 1100 i 1400 mm, dok je u području Niskoga Velda 500–750 mm. Kišno razdoblje traje od studenog do ožujka, tada padne većina od godišnje količine padalina (najčešće u obliku pljuskova i frontalnih kiša). Zbog svojega položaja na I juž. Afrike, S. je izložen maritimnom utjecaju s Indij. oceana s kojega struji trop. zrak tijekom većeg dijela godine. Prosj. godišnja temp. iznosi 20 °C. Česte suše. U Visokom Veldu ostaci nekadašnje planinske šume te umjetno zasađeni eukaliptus i bor, dok je područje Sr. i Niskoga Velda pod niskotravnatom savanom. Tek o. 8,5% površine zemlje prekrivaju šume. S. je jedna od vodom najbogatijih zemalja u juž. Africi. Najveće rijeke – Lomati, Komati, Umbuluzi i Usutu (s pritocima Usushwana, Ngwempisi i Mkhondvo), koje izviru na području Južnoafr. Republike, teku iz smjera Z prema I kroz S. i utječu u Indij. ocean. Tla su izložena eroziji zbog prevelike ispaše stoke.
Stanovništvo
tipične seoske kuće
Od o. 1,17 mil. stanovnika, koliko danas živi u Svaziju, više od 50% nastanjeno je u području Sr. Velda. U etničkom sastavu dominiraju Swazi (82%), a u manjini su Zulu (10%) i malobrojni bijelci. Služb. su jezici svazi (siSwati) i engleski. Gustoća stanovništva 67 st./km2. Većina stanovnika u unutrašnjosti i danas živi tradic. plemenskim načinom života. Više od polovice nastanjuje plodni Niski Veld. U gradovima živi tek o. 30% st. Najveći je grad Manzini (120 034 st.), trg. i industr. središte u sred. dijelu zemlje, dok je prijestolnica Mbabane drugi po veličini grad u Svaziju. Značajniji su i Big Bend (10 388) i Malkerns (10 379). Prema procjenama za 2007. g., broj stanovnika smanjit će se za 0,34%. Stopa nataliteta iznosi 27‰ (procj. 2007), a stopa mortaliteta visokih 30,3‰ (2007). Smrtnost dojenčadi iznosi 70,6‰. O. 41% stanovništva mlađe je od 15 g., dok je udio stanovništva starijeg od 60 g. o. 4% (2007). Očekivano trajanje života vrlo je nisko – samo 32 g. U Svaziju živi o. 220 000 ljudi zaraženih HIV-om (2003), a godišnje ih umre o. 17 000 (procj. za 2003). Tek o. 50% stanovništva ima pristup pitkoj vodi, a 59% ima kanalizaciju u svojim kućama/nastambama. Prema vjeri, 37% je protestanata, 29% pripadnici su različitih afr. crkava, katolika ima 11%, dok 21% stanovništva pripada tradic. afr. vjerovanjima. Iako obrazovanje nije obvezno, o. 93% djece pohađa osnovnu školu, od čega 1/3 nastavlja školovanje. Jedino sveučilište nalazi se u Kwaluseni (osn. 1964). Nepismenih je 18% (2003).
Gospodarstvo
parlament u Lobambi
Matsapha, hotelsko naselje
Za afr. prilike razmjerno je razvijeno, a u velikoj mjeri ovisi o Južnoafr. Republici, koja osim izravnih ulaganja osigurava i velik broj radnih mjesta za stanovnike Svazija; o. 90% uvoza potječe iz JAR-a. Razvijeno je poljodjelstvo (zapošljava više od 80% stanovništva), šumarstvo, raznovrsna ind., turizam, ugostiteljstvo i trgovina. O. 12% površine Svazija (191 000 ha) nalazi se pod oranicama i trajnim nasadima. Livade i pašnjaci prekrivaju čak 63,3% površine (1,1 mil. ha). O. 56% obradivog zemljišta pod vlašću je kralja, a podijeljeno je među seljacima; preostalih 44% u vlasništvu je veleposjednika i drž. poduzeća. Najznačajniji je uzgoj šećerne trske, u prvom redu za izvoz. Tržišno je usmjeren i uzgoj kukuruza, pamuka, duhana, sirka, povrća, agruma (naranče i grejpfrut) i ananasa, i to na velikim farmama, najčešće uz umjetno natapanje. Natapa se o. 500 km2 površine (2003). Značajno je i stočarstvo, uzgoj goveda (615 000 grla), koza (445 000) i ovaca (32 000). Rudnog bogatstva je malo; rudarstvo je izgubilo na značenju nakon smanjenja potražnje za azbestom na svj. tržištu (zbog negativnog utjecaja na zdravlje), što je dovelo do zatvaranja rudnika Havelock 2000. Rudnik vrlo kvalitetnog antracita Maloma zatvoren je nakon rudarske nesreće 2001. Iskorištavaju se ugljen i dijamanti, ponajprije za izvoz, dok su rudnici zlata i željezne rude tijekom 1980-ih zatvoreni. Iako šume prekrivaju tek 6% površine, šumarstvo je važna gosp. grana (12% BDP-a); proizvodnja pulpe poč. 1990-ih dosezala je više od 157 000 t godišnje, a danas je po udjelu u izvozu na 2. mjestu, iza šećera. Veliku tržišnu vrijednost imaju šume eukaliptusa i bora na području Visokoga Velda. Svazi proizvodi vrlo malo el. energije, pa je nužan njezin uvoz; čak 85% el. energije uvozi se iz JAR-a. Najrazvijenija industr. grana je prehr. ind., prerađuju se šećer (tri šećerane) i meso, proizvode se bezalkoholna pića i voćne konzerve. Izvozno je orijentirana ind. papirnate kaše (Usutu). Još su razvijene tekst., obućarska, drvna (namještaj) i elektrotehn. (hladnjaci) ind., te ind. građev. materijala. Najveća industr. postrojenja nalaze se u okolici Mbabanea i Manzinija. Vodeći su izvozni proizvodi šećer, drvna pulpa, pamuk, agrumi i hladnjaci (8% izvoza), a gl. trg. partneri JAR, EU, SAD i Mozambik. Uvoze se motorna vozila, strojevi, hrana, nafta i kemikalije, a gl. su trg. partneri JAR, EU, Japan i Singapur. Turizam je razvijen (o. 300 000 stranih turista godišnje), u velikoj mjeri ovisi o posjetima iz JAR-a. Najvažniji turistički (hotelsko-rekreacijski) kompleksi nalaze se u dolini Ezulwini kraj Mbabanea, te u Piggs Peaku na S i Nhlanganu na J zemlje. Osim kult. znamenitosti (kralj. grad Lobamba), važan je turist. adut i prir. rezervat Malolotja (182 km2) na SZ zemlje. S. je član Južnoafr. carinske unije (SACU), zajedno s JAR-om, Bocvanom i Lesotom. S. ima vrlo dobru prom. infrastrukturu. Cestovnu mrežu čini 3810 km cesta, od čega je tek 28% asfaltirano. Najveće značenje imaju ceste Manzini–Durban, te Mbabane–Manzini (37 km). Želj. mrežu čini 301 km pruga, a najvažnije su one koje povezuju gradove Svazija s lukama Maputo (Mozambik) te Richard’s Bay i Durban (JAR). Željeznica je isključivo u funkciji prijevoza tereta. Međunar. zračnu luku Matsapha ima samo Manzini.
BNP (2006): 5,9 mlrd. USD
Udio BDP-a po sektorima (2006):
poljoprivreda 8,6%, industrija 49,7%, usluge 41,7%
Nezaposlenih (2006): 40%
Inflacija (2006): 5,4%
Realan rast gospodarstva (2004): 2,1%
Uvoz (2006): 2,3 mlrd. USD
Izvoz (2006): 2,2 mlrd. USD
BNP (2006): 5,9 mlrd. USD
Udio BDP-a po sektorima (2006):
poljoprivreda 8,6%, industrija 49,7%, usluge 41,7%
Nezaposlenih (2006): 40%
Inflacija (2006): 5,4%
Realan rast gospodarstva (2004): 2,1%
Uvoz (2006): 2,3 mlrd. USD
Izvoz (2006): 2,2 mlrd. USD
Povijest
krunidbena ceremonija
Područje današnje države S. nastanjeno je od prapovijesti. Poč. kršć. ere u S. doseljavaju bantuski narodi Nguni, Sotho i Tswana. Od XVI. st. započinje uspon moćnog klana Dlamini, koji će u idućim stoljećima imati presudnu ulogu u drž. i polit. povijesti Svazija. Poč. XIX. st. bantuski narod Svazi, pod kraljem Sobhuzom I. (zvanim Somhlohlo ili Čudesni, 1815–39), utemeljio je neovisnu državu i uspješno se odupirao presezanjima naroda Zulu. Za njegova nasljednika Mswatija II. započinje prodaja dijela domorodačkih područja burskim useljenicima, što se intenzivnije nastavlja za vladanja Mbandzenija (1875–89). Iako je brit.-transvaalskim ugovorima iz 1881. i 1884. priznata formalna neovisnost Svazija, na unutar. prilike u zemlji presudno je utjecala brit. politika. Nakon Burskog rata (1899–1902) S. dospijeva pod izravnu upravu Vel. Britanije, 1906. stječe status protektorata i otada je, zajedno s Lesotom i Bocvanom, pod upravom visokog povjerenika za Juž. Afriku. Od dolaska na vlast Sobhuze II. (1921–82) intenzivira se borba za osamostaljenje od kolon. uprave; 1960. utemeljena je Progresivna stranka Svazija. Na izborima 1964. pobjeđuje promonarhistička stranka Imbokodo na čelu s generalom Maphevom Dlaminijem. Novim ustavom iz 1966. S. stječe unutar. samoupravu; na parlamentarnim izborima 1967. ponovno pobjeđuje stranka Imbokodo i vladu sastavlja M. Dlamini. Temeljem odluka Londonske konferencije (1968) iste je god. proglašena samostalnost Svazija kao neovisne monarhije na čelu sa Sobhuzom II. U travnju 1973. ukinuo je ustav i preuzeo apsolutnu vlast u državi (1977. raspušten je parlament). Nov ustav, kojim je ozakonjena apsolutistička vlast kralja Sobhuze II., proglašen je 1978, a sljedeće godine ustrojena je vlada na čelu s princom Mabandalom Dlaminijem. God. 1986. princ Makhosetive Dlamini, 67. sin pokojnoga kralja Sobhuze II., okrunjen je kao kralj Mswati III. Nakon mnogobrojnih unutar. nemira i prosvjeda protiv kraljeve neograničene vlasti, 1993. održani su prvi parlamentarni izbori i za predsj. vlade imenovan je Sibusiso Dlamini.