svemir

svemir (kozmos, univerzum), sveukupna cjelina tvari, energije, prostorno-vremenskog svijeta. Sastoji se od najvećeg dijela hladna i prazna prostora u kojem su raspodijeljene zvijezde visokih temperatura i drugi objekti koji tvore galaktike. Smatra se da je svemir kao cjelina uniforman, to jest jednak u svim dijelovima. Najbolje se opisuje pojmovima četverodimenzionalnoga zakrivljenog prostorno-vremenskog kontinuuma (→ teorija relativnosti). Procjenjuje se da u njemu ima 1041 kg tvari, raspoređene u 109 galaktika, a starost mu je 13,8 milijarda godina. Prema teoriji velikoga praska (E. Hubble, 1929), smatra se da se svemir širi pri čem se galaktike udaljavaju jedna od druge velikim brzinama. Postoje i druge kozmološke teorije koje smatraju da je svemir postojao oduvijek i da nema kraja (teorija stacionarnog stanja /engleski: steady-state theory/, koju su postavili astronomi Herman Bondi i Thomas Gold, a razvio ju je Fred Hoyle). Iako se svemir širi, njegova prosječna gustoća ostaje ista zbog neprestanog stvaranja nove tvari.
Pogledaj natuknicu u drugim edicijama:

KOMENTARI i PRIMJEDBE

Za povratne informacije uredništva molimo Vas da ispunite ove rubrike: