 |
|
| Službeni naziv: | Sveta Lucija, Saint Lucia (engleski) |
| Površina: | 616 km2 |
| Stanovništvo | (procj. 2007): 169 576 (275 st./km2); 38% gradsko |
| Glavni grad | Castries, 12 819 st. (procj. 2007) |
| Upravna podjela | 10 distrikta |
| Službeni jezik | engleski |
| Valuta | istočnokaripski dolar (XCD) = 100 centa |
Sveta Lucija, otočna država u Sr. Americi, u jugoist. dijelu Karipskoga mora, dio otočne skupine Malih Antila, sz od Barbadosa i 39 km j od Martiniquea, obuhvaća istoimeni otok i nekoliko manjih nenaseljenih otočića (Maria Islands) ispred juž. obale; ima 158 km obale.
Prirodna obilježja
pristanište na obali
Petit Pitons
Castries
Otok je vulkanskog postanka i brdovit. U smjeru SI–JZ protežu se izrazito pošumljena brda, ispresijecana dubokim dolinama; najviši vrh nalazi se u jugozap. dijelu otoka (Mount Gimie, 959 m), gdje je i aktivni vulkan Qualibou (posljednjia erupcija 1766). Sjev. i sred. dio je brežuljkast, s visinama do 500 m, dok se ponegdje uz obale pružaju uske obalne ravnice. Klima je tropska, bez izrazitih kolebanja godišnje vrijednosti temperatura. Količina padalina i temperatura mijenjaju se s nadmorskom visinom. Sr. godišnja temperatura 27 °C. Kišno razdoblje traje od svibnja do studenoga, kada je i velika mogućnost pojave trop. ciklona. Posebno razoran ciklon Lenny pogodio je otok u studenom 1999, nakon čega je velik broj stanovnika ostao bez domova. Zemlja je pod utjecajem sjeveroist. pasata koji donose obilne padaline; prosj. godišnja količina padalina 1295 mm na obali, 3810 mm u unutrašnjosti. Tek o. 13% površine otoka još prekrivaju trop. kišne šume, koje su u novije vrijeme velikim dijelom iskrčene, što je uvjetovalo eroziju tla, os. u sjev. dijelu otoka. Kako bi se spriječilo uništavanje preostaloga šumskog pokrova, šume su stavljene pod posebnu zaštitu. U obalnom prostoru rastu šume mangrova. Mnogobrojni manji potoci spuštaju se kroz plodne duboke doline prema obali, a zbog velika pada i bogatstva vodom iskorištavaju se za dobivanje el. energije.
Stanovništvo
Porast broja stanovnika veći je nego u nekim drugim karipskim otočnim državama. Osnovni je razlog manje iseljavanje lokalnog stanovništva. Danas otok broji 170 000 st., od toga 38% u gradovima. Najbrojniji su crnci, potomci afr. robova, kojih u ukupnoj populaciji ima više od 90%. Manjinsko stanovništvo čine mulati (6%), Indijci (3%) i bijelci (1%). Služb. jezik je engleski, no velik broj stanovnika govori francuski (patois). Gustoća stanovništva je velika – 275 st./km2; najveća je koncentracija stanovništva na obali – ponajprije u većim gradovima, dok je brdovita i dijelom teško pristupačna unutrašnjost gotovo nenaseljena. Najveći grad i vodeća izvozno orijentirana luka je Castries, na sjeverozap. obali. Ostala važnija naselja: Vieux Fort (4621 st.), Micoud (3405), Dennery (2910), Soufriere (2880) i Gros Islet (2534). Stopa nataliteta 19,3‰, stopa mortaliteta 5‰, što rezultira stopom prir. priraštaja od 14,3‰. Smrtnost dojenčadi iznosi 12,8‰. U dobnom sastavu više je mladog stanovništva: starijih od 60 g. je o. 5%, a mlađih od 15 g. o. 30%. Očekivano trajanje života 74 g. U vjerskom sastavu prevladavaju katolici sa 74% i protestanti (adventisti, pentekostalci i metodisti) s 20%. U mnogo manjem postotku zastupljeni su rastafarijanci te pripadnici raznih afrokaripskih kultova. Obrazovanje je obvezno od 5. do 15. g. i besplatno u svim drž. školama. Većinu osnovnih škola vodi Rimokat. crkva. U Castriesu je ogranak sveučilišta West Indies. Nepismenih ima o. 10%.
Gospodarstvo
plantaža banana
Temelji se na izvozno orijentiranoj poljoprivredi te u novije vrijeme na turizmu, koji postaje sve važniji izvor prihoda. U prvoj pol. 1990-ih zabilježen je pozitivan gosp. rast, ponajprije zahvaljujući nastojanjima za diversifikacijom gosp. sektora i smanjenjem ovisnosti privrede o izvozu poljoprivr. proizvoda, u prvom redu banana. Danas, zbog velikog broja stanovništva i nezaposlenosti (20%), gosp. prilike nisu povoljne pa su stoga česti štrajkovi i soc. nemiri. O. 30% površine je obradivo i pod trajnim je nasadima. Tek o. 5% površine su travnjaci i pašnjaci. Prevladavaju sitni posjedi, o. 75% ima manje od 2 ha. Po uzgoju i izvozu banana S. L. je druga u Karibima (51% vrijednosti izvoza). Za izvoz još se uzgajaju kakao, začini, kokosovi orasi, agrumi, šećerna trska. Za prehranu domaćeg stanovništva uzgajaju se manioka, jam, povrće i brašnaste banane. Godišnji urodi ovise i o trop. olujama; trop. ciklon Iris 1995. uništio je 1/5 godišnjeg uroda banana. Prihod od izvoza banana bitno je smanjen kad je Eur. unija 1993. uvela uvozne kvote. Uzgoj stoke (goveda, ovce, svinje i koze) je skroman. Ribarstvo je razvijeno u obalnim vodama. Rudnih ležišta nema; iskorištava se plovućac za proizvodnju cementa. Industr. je sektor slabo razvijen, no osnivanjem bescarinskih industr. zona u novije vrijeme privučen je strani kapital. Razvijena je prehr. ind. koja se zasniva na preradi poljoprivr. proizvoda, elektron., papirna i tekst. ind. Proizvode se igračke, šport. oprema, kartonska galanterija, pića (rum i pivo). Gl. su izvozni proizvodi banane, kartonska galanterija (kutije), odjeća, kokosovi orasi i elektron. oprema. Uvoze se hrana i goriva. Gl. trgovinski partneri: Vel. Britanija, SAD, Francuska, Kina, Trinidad i Tobago, Nizozemska, Argentina i Venezuela. Nakon 1970. ubrzano se počeo razvijati turist. sektor. Gotovo cjelokupan turist. razvoj vezan je uz sjeverozap. obalu. U okolici Castriesa (Choc Bay, Marigot Bay, Rodney Bay) sagrađen je 1987. veliki turist. kompleks za prihvat velikih turist. brodova za krstarenje. Godišnje otok posjeti 773 000 stranih turista, od čega četvrtina dolazi u okviru turist. krstarenja. Asfaltirano je 88% od o. 910 km cesta. Jedini međunar. aerodrom je kraj Vieux Forta na juž. obali otoka. Manji aerodrom namijenjen domaćem i regionalnom zračnom prometu nalazi se kraj Vigiea. Veće morske luke: Castries, Vieux Fort i Soufriere. Naftni otpremni terminal otvoren je nedaleko od Castriesa, a u Vieux Fortu veliki kontejnerski terminal (1993).
BNP (2002): 866 mil. USD
Udio BDP-a po sektorima (2005):
poljoprivreda 5%, industrija 15%, usluge 80%
Udio zaposlenih po sektorima (2002):
poljoprivreda 21,7%, industrija 24,7%, usluge 53,6%
Nezaposlenih: 20% (2003)
Inflacija (2005): 2,9%
Realan rast gospodarstva (2004): 3,5%
Uvoz (2004): 410 mil. USD
Izvoz (2004): 82 mil. USD
BNP (2002): 866 mil. USD
Udio BDP-a po sektorima (2005):
poljoprivreda 5%, industrija 15%, usluge 80%
Udio zaposlenih po sektorima (2002):
poljoprivreda 21,7%, industrija 24,7%, usluge 53,6%
Nezaposlenih: 20% (2003)
Inflacija (2005): 2,9%
Realan rast gospodarstva (2004): 3,5%
Uvoz (2004): 410 mil. USD
Izvoz (2004): 82 mil. USD
Povijest
Prvi stanovnici otoka bili Karibijci. Otok je vjerojatno otkrio K. Kolumbo 1502. Prve pokušaje naseljivanja otoka poč. XVII. st. spriječilo je starosjedilačko stanovništvo (1605. i 1638). Prvo trajno naselje uspostavili su 1650. Francuzi s Martiniquea. God. 1660–1814. za vlast nad otokom sukobljavaju se Francuzi i Britanci; 1814. pripao Vel. Britaniji kao krunska kolonija. God. 1834. ukinuto je ropstvo. Otok dobiva autonomnu vladu 1924. i donosi se prvi ustav (dopunjen 1936). God. 1958–62. dio Zapadnoindijske federacije; od 1962. u sastavu Zapadnoindijskih pridruženih država. God. 1967. stječe unutar. autonomiju; 1979. proglašena je neovisnost. God. 1982–96. predsj. vlade je John Compton, a od 1997. Kenny Anthony (Laburistička stranka S. L.). Članica Commonwealtha.