svijet, sve što jest; zemlja i svemir sa živom i neživom prirodom, ljudski rod, čovječanstvo sa svim stvorenim duhovnim i materijalnim stvarima i dobrima; sveukupnost svih fiz. i psih. pojava, ili sveukupnost pojava unutar neke klase pojava (npr. živi i mrtvi s., biljni i životinjski s.). U geografiji, zemlja u svojim vidljivim obilježjima (karta svijeta). Pojam je istoga korijena kao i svjetlost, prasl. svət’ te i u suvr. shvaćanju označava sve što je vidljivo izvan samog čovjeka. U tom smislu termin je pogodan za izražavanje opreka širokog raspona značenja: drugi ljudi nasuprot pojedincu (svijet, svjetina); inozemstvo (zemlja i svijet, strani svijet); vanjski (svjetovni) svijet nasuprot unutarnjemu, duhovnomu, individualnomu (vlastiti svijet); Stari (Europa) i Novi svijet (Amerika); pov. svijet nasuprot suvremenosti i dr.; svjetski, koji se odnosi na sveukupne razmjere: s. rat, s. baština, s. prvenstvo i dr.; također, koji se odnosi na visoke (opće) dosege ili ponašanje: svjetski (bjelosvjetski) čovjek i dr. U filozofiji, pojam se kreće od označivanja onog vanjskog, što je izvan čovjeka, do označivanja sveukupnosti, totaliteta.