Talijani, narod nastanjen u Italiji (o. 56 mil.; 95%) te kao autohton narod u Švicarskoj (o. 750 000), Francuskoj (o. 1,5 mil.), Sloveniji i drugdje. U Hrvatskoj, nac. manjina s 19 636 pripadnika (2001). Velik broj Talijana i njihovih potomaka živi u prekomorskim zemljama, u SAD-u (o. 16 mil.), Brazilu (o. 25 mil.), Argentini (18 mil.), Australiji (o. 580 000) i dr. Drži se da Talijana i ljudi tal. podrijetla u svijetu ima između 120 i 140 mil. Talijani su romanski narod, nastao ranom i kasnijom romanizacijom Apeninskog poluotoka, kojom su polit. utjecaji Rima, poslije i romanske kulture i jezika, preslojili etnički veoma raznorodno staro stanovništvo i kasnija naseljivanja. Uz znatan udio podrijetlom i dalje nepoznatih Etruraca (Toskana, Lacij, Umbrija, Ligurska obala i dr.), stara italska plemena su indoeuropska. Od antike su na J Apeninskoga poluotoka mnogobrojne grč. kolonije, na Siciliji feničke, na S su se naselila keltska, a na ist. obalu Jadrana ilir. plemena. Za seobe naroda u Italiju sa S pristižu germ. plemena (Ostrogoti, Vizigoti, Langobardi i dr.), na J i Siciliju Arapi i Normani, a na ist. obalu Jadrana Slaveni. Odatle su i znatne migracije Hrvata (Molise i dr.) i os. Albanaca (Apulija, Sicilija i dr.) u XV. i XVI. st. Lokalne posebnosti, izražene i u velikoj dijalektalnoj različitosti, različiti polit. uvjeti pojedinih područja te rascjepkanost gradova država s brojnim međusobnim ratovima, nadvladane su ranim formiranjem tal. knjiž. jezika (→ talijanski jezik), snažnim utjecajem kult. žarišta u vrijeme renesanse, poslije i polit. objedinjavanjem većeg dijela Italije pod Savojskom dinastijom, te napose pokretom za ujedinjenje u XIX. st.