Tirol, sav. zemlja u zapadnoj Austriji; 675 063 st., 12 648 km2. Gl. grad Innsbruck. Čine ga Sjev. (Nordtirol) i Ist. T. (Osttirol). U cijelosti planinsko područje; obuhvaća Lehtalerske Alpe, dijelove Vapnenačkih, Središnjih i Kitzbühlških Alpa. Najviši vrh Großglockner u Visokim Turama (3798 m). Gl. rijeke Inn i Drava, još su važne Lech i Isar. Ljeta razmjerno topla (Innsbruck 17 °C u srpnju), zime hladne (Innsbruck -3 °C u siječnju). Godišnja količina padalina varira, od manje od 1000 mm u nizinskim dijelovima do više od 1800 mm u višim predjelima. Trećina površine T. nalazi se pod šumom. Najgušće su naseljene doline Inna i Drave. Uzgoj žitarica; mesno i mliječno stočarstvo. Šumarstvo. Velike hidroelektrane. Ležišta soli, bakra i magnezita. Tekst., kem., farmaceutska, elektrotehn. ind., proizvodnja papira i građev. materijala. Cestovni i želj. pravci prolaze dolinama Inna i Drave te preko prijevoja Brenner. Zimovališta (Kitzbühel, St. Anton, Seefeld) i brojna lječilišta. Važniji gradovi: Innsbruck, Kufstein, Lienz i Solbad Hall. Tirol su prvobitno naseljivali Reti; u ←I. st. Rimljani ga uključuju u provinciju Raetia. U VI. st. dio T. zauzeli su Bavarci, a krajnji juž. dio Langobardi. U VIII. st. u sastavu Franačke. Od X. do XII. st. u posjedu biskupa. Od 1363. pod habsburškom vlašću. Nakon I. svj. rata Juž. Tirol pripao Italiji.