Torino, Palazzo Madama
Torino
Torino, gl. grad istoimene provincije (6830 km2, 2 122 700 st.) i regije Pijemont (Piemonte), sjeverozap. Italija, u prostranoj ravnici i od Alpa, na r. Po; grad 873 100 st., metropolitansko područje 1 688 900 st. Jedan od najvažnijih tal. industr. gradova i prom. čvorište međunar. značenja. Razvijena automob. (Fiat, Lancia), zrakoplovna, metaloprerađivačka, kem., elektrotehn., papirna, graf., kožarska, ind. čokolade, vina i alkoholnih pića (vermouth Cinzano, Martini i Rossi), gume i plastičnih masa. Obrazovno i kult. središte: Sveučilište (1404), umj. akademija Albertina (1652), Glazb. konzervatorij Giuseppe Verdi (1867), nekoliko instituta. Sjedište nadbiskupije. Bogata crkv. arhitektura: katedrala San Giovanni Battista (XV. st.), Basilica Superga (XVIII. st.), crkve San Domenico (XIV. st.), San Lorenzo (XVII. st.) i dr.; karakteristična građevina Mole Antonelliana, sa 167 m visokim tornjem (započet 1863), jedan od zaštitnih znakova grada; mnoštvo palača: Madama (XIII. st.), danas muzej ant. umjetnosti, Carignano (XVII. st.) u kojoj je Museo Nazionale del Risorgimento, Kralj. palača (XVII. st.) s jednom od najboljih zbirki oružja u Europi; palača Akademije znanosti (XVII. st.) u kojoj je arheol. i muzej egipatske umjetnosti; ostaci utvrde; moderne galerije i muzeji, poznate knjižnice: Biblioteca nazionale (1720), Biblioteca civica (1869). Međunar. sajam automobila. Međunar. zračna luka. Domaćin Zimskih OI 2006. Drevno naselje (Taurasia), gl. grad ligurskih i kelt. Taurina. Od vremena cara Augusta rim. grad Augusta Taurinorum. God. 590–636. sjedište langobardskih vojvoda; u doba Karolinga pod upravom franačkih vojvoda. God. 1176. stječe komunalnu samoupravu. Od sr. vijeka u sferi interesa savojske dinastije, kojoj je definitivno pripao 1706. Franc. postrojbe zauzimaju grad 1798; Austrijanci i Rusi, predvođeni Suvorovom, preotimaju ga 1799, a Francuzi u novom pohodu 1800. God. 1815. zajedno s Pijemontom vraćen Savojskoj dinastiji. Od 1848. do 1861. središte pokreta za sjedinjenje Italije (Risorgimento). Gl. grad Kraljevine Sardinije (1720–1861) i Kraljevine Italije (do 1865). Od poč. XX. st. izrasta u jedan od vodećih tal. industr. gradova. U II. svj. ratu razoren u bombardiranjima.