Transilvanija, dvorac Bran (Drakulin dvorac)
Transilvanija, Cluj, kazalište
Transilvanija (Erdelj ili Sedmogradska, rum. Transilvania, mađ. Erdély, njem. Siebenbürgen), pov. regija u sjeverozap. i sred. Rumunjskoj; o. 60 000 km2. Brežuljkasto, ugl. plodno područje Transilvanskoga ravnjaka. Klima je kontinentska; rijeke pripadaju porječju Dunava, najveće su Olt, Mureş i Someş. Bogato poljoprivr. i rudarsko-industr. područje. Veća grad. i industr. središta: Cluj Napoca, Sibiu, Tîrgu Mureş, Braşov, Hunedoara, Turda. U brončano doba područje današnje T. naseljivali su Dačani, koje su u ←IV. st. pokorili Skiti. U doba rim. uprave (II–III. st.) dio provincije Dacije. Od kraja III. st. provale Gota, Huna, Gepida, Langobarda, Avara i Slavena. Potkraj VIII. st. kratkotrajno pod Bugarima, a potom pod Mađarima. Unutar Ug. Kraljevstva zadržava djelomičnu autonomiju, a zemljom vladaju vojvode koje su imenovali ug. kraljevi. Poslije Mohačke bitke (1526) transilvanski vojvode stekli su gotovo potpunu samostalnost, Ivan Zapolja čak je bio izabran (1527) za hrv.-ug. kralja kao protukandidat Ferdinanda Habsburškog. Za vladanja njegova sina, Ivana Žigmunda (1540–70) T. postaje neovisno kneštvo pod zaštitom Habsburgovaca. Vojvode se biraju iz vodećih domaćih velikaških obitelji (Báthory, Bocskay, Bethlen, Rákóczi i dr.). Kad su Habsburgovci u T. (izrazito protestantskoj) prisilnim mjerama pokušali provesti protureformaciju, izbila su dva velika ustanka plemstva (1604–06. pod vodstvom S. Bocskaya i 1619. pod G. Bethlenom). God. 1691. T. postaje krunska zemlja Habsburgovaca. Revolucionarne 1848. Mađari iz T. proglasili su na svojem saboru u Cluju (Koloszvár) priključenje pokrajine Ugarskoj. Protiv toga ustali su nemađ. narodi Transilvanije uz potporu austr. postrojba. Nakon poraza mađ. revolucije T. je od 1849. do 1867. ponovno autonomna pokrajina s njem. upravom, a poslije sklapanja Austro-Ugarske nagodbe (1867) predana je Mađarskoj. Po raspadu Austro-Ugarske 1918. T. su zavladali Rumunji; Trianonskim mirom 1920. dodijeljena je Rumunjskoj. God. 1940. Mađarska je arbitražom u Beču stekla sjeveroist. dio T. To područje 1944. zauzela je sovj. vojska i predala ga Rumunjskoj. Odredbama Pariškoga mirovnog ugovora (1947) T. je u cjelini pripala Rumunjskoj.