Trpimir, dio oltarne pregrade s Trpimirovim imenom
Trpimir, hrv. vladar (IX. st.). Nasljednik kneza Mislava, osnivač vladarske dinastije Trpimirovića. Vladao samostalno, od o. 845. do 864. Stvorio snažne osnove za buduće Hrv. Kraljevstvo. Vodio uspješne ratove s biz. namjesnikom u Zadru. God. 855. porazio bug. kneza Borisa. Na njegovu je dvoru boravio između 846. i 848. učeni benediktinac Gottschalk, koji u svojem spisu De Trina deitate bilježi važne podatke o Trpimirovu vladanju i njegovoj državi. U Rižinicama kraj Klisa dao podići prvi hrv. benediktinski samostan s crkvom, o čemu posvjedočuje natpis s kamene oltarne pregrade (Pro duce Trepim/ero). Dana 4. III. 852. izdao ispravu kojom se split. biskupu Petru daruje crkva sv. Jurja u Putalju i potvrđuju posjedi na Mosoru i Lažanima. U ispravi se T. naziva hrv. vladarom (dux Chroatorum), što je ujedno i prvi spomen hrv. imena u domaćim vrelima. O Trpimirovoj moći i ugledu svjedoči i zapis njegova imena u Čedadskom evanđelistaru.