univerzalije (lat. universalia), opći pojmovi. Prividno neutralan pojam, u povijesti filozofije odigrao je vrlo važnu ulogu razdjelnice između dvaju tipova mišljenja koja su se polemički formirala u sr. vijeku. Spor oko univerzalija iskristalizirao je razliku između novog, prirodoznanstvenog, uvjetno materijalističkog stajališta po kojem su pojmovi nastali poslije stvari, kao oznake, riječi, kojih je tvorac ljudski um (tzv. nominalizam, nominalisti), i idealističkog pogleda (realizam, realisti), po kojima su pojmovi ispred stvari i u samim stvarima kao u Božjem umu. U različitim verzijama (konceptualisti, sermonisti i dr.) polemika je obuhvatila trajne filoz. polarizacije aristotelizma i platonizma. U njoj su sudjelovali, uz različite nijanse, najugledniji skolastički filozofi (u smjeru od realizma prema nominalizmu): Dun Skotus Eriugena, Anzelmo, Abélard i dr., a polemika je smirena posredničkim utjecajem Tome Akvinskog po kojem je opće ujedno i izreka i pojam sam, ali taj pojam ne bi mogao predstavljati realnost stvari ako tu realnost ne bi ni izricao. Ta je rasprava imala neposredan utjecaj na razvitak logike, a i danas se može prepoznati u razlikama između analitičkih i sintetičkih filozofema.