Ujguri, turkijski narod u sr. Aziji; o. 7 mil. pripadnika, od kojih više od 6 mil. živi u Ujgurskoj autonomnoj oblasti Xinjiang u Kini. Isprva su obitavali juž. od Bajkalskoga jezera. Od oko 600. pod kin. utjecajem prihvaćaju budizam, a nakon 762. uz utjecaje istočnoiran. kulture javlja se i manihejstvo. God. 745. U. su srušili državu Turaka Oguza i ovladali ist. dijelovima srednjoaz. stepa. Već 790–91. Ujgure pokoravaju Tibetanci, a 840. i Kirgizi; stanovništvo je većim dijelom izbjeglo u kin. pokrajinu Kansu i ondje utemeljilo Istočnu (budističku i manihejističku) i Zapadnu (islamsku) državu. God. 1030. Ist. državu osvojili su Tanguti (za koje se drži da su preci današnjih Žutih Ujgura). Zap. državu zauzeli su Mongoli 1209. Potomci tih Ujgura ušli su 1955. u kin. Sinkiangsko-Ujgursku Autonomnu Oblast. Starosjedilački Ujguri (Taranči, Kašgari, Dungani) podigli su 1864–77. velik ustanak protiv kin. i mandžurskih gospodara; tijekom ustanka ustrojene su u Ist. Turkestanu i Džungariji tri ujgurske i jedna dunganska država te jedan tarančinski sultanat. Ujgurske države povezao je 1867. Jakub-beg u državu Jettišar kojoj se 1870. priključila i dunganska država. Danas naziv U. obuhvaća više plemena (Taranči, Kašgari, Dungani i dr.).